TRI PUNA dana i jedna probdjevena noć nisu bili dovoljni čelnicima zemalja članica EU za dogovor o velikom financijskom paketu od preko 1800 milijardi eura pa će se pregovori nastaviti u ponedjeljak popodne.

Samit traje od petka u 10 sati

Samit je počeo još u petak u 10 sati i nastavio se u subotu i nedjelju. Pregovaralo se i cijelu noć s nedjelje na ponedjeljak, nakon čega je u rano jutro sastanak prekinut i zakazan nastavak za popodne u 16 sati. Samit se samo vrlo malim dijelom odvijao u punom sastavu, dok je većina protekla u razgovorima u manjim formatima i to na terasi ureda predsjednika Europskog vijeća Charlesa Michela.

Kroz Michelovu terasu prodefilirali su svi čelnici zemalja članica, neki od njih i više puta. Najčešći gosti su bili ključni akteri, njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Emmanuel Macron te predstavnici samoprozvanih štedljivih zemalja, koje su se najviše protivile predloženim iznosima i tražile stroge uvjete za dodjelu sredstava i strogi nadzor nad njihovim trošenjem.

Na stolu paket od ukupno 1824 milijarde eura

Na stolu je predloženi paket od ukupno 1824 milijarde eura, od čega 1074 milijarde za sedmogodišnji proračun za razdoblje od 2021. do 2027. godine i novi instrument EU sljedeće generacije u iznosu od 750 milijardi eura, koji bi Komisija posudila na financijskim tržištima i proslijedila državama članicama kako bi im se pomoglo da ubrzaju gospodarski oporavak od posljedica pandemije koronavirusa.

Dvije trećine tih sredstava, 500 milijardi, bilo bi bespovratna pomoć, što znači da bi dug vraćala Unija kao cjelina, a ne zemlja koja bi dobila pomoć, dok bi preostala trećina od 250 milijardi bila u obliku povoljnih zajmova, koje bi vraćale zemlje koje dobiju te zajmove.

Četiri štedljive zemlje - Austrija, Nizozemska, Danska i Švedska, kojima se pridružila i Finska - smatraju da je i sam iznos novog instrumenta prevelik, a pogotovo im je neprihvatljivo da se sredstva dodjeljuju kao bespovratna pomoć, odnosno, ako je već mora biti, da bude što manja, a da što veći dio bude u obliku zajmova.

S druge strane, visoko zadužene zemlje, čija su gospodarstva najteže pogođena koronakrizom, poput Italije ili Španjolske, inzistiraju na što većem dijelu bespovratnih sredstava jer bi zajmovi dodatno povećali i onako visoki javni dug.

Tvrdi pregovori oko bespovratne pomoći 

Klub "škrtaca" od početka je pokazivao znakove nepopustljivosti, stoga je Michel predložio da se smanji omjer između bespovratne pomoći i zajmova, a da ukupni iznos ostane isti - predložio je 450 milijardi bespovratne pomoći i 300 milijardi zajmova. Ali ni to im nije bilo prihvatljivo i počeli su tražiti da se ukupni iznos smanji na 700 milijardi, od čega polovica kao bespovratna pomoć, a druga polovica kao zajmovi.

Druga veća skupina zemalja, među njima Njemačka i Francuska, ne želi prihvatiti da bespovratna sredstva padnu ispod 400 milijardi. Tijekom protekle noći počele su kolati neslužbene informacije da bi se razlika od 50 milijardi mogla prepoloviti tako da iznos bespovratnih sredstava bude 375 milijardi. Prema zadnjim neslužbenim informacijama, Michel bi mogao popodne predložiti iznos od 390 milijardi bespovratne pomoći. Također bi trebao predložiti još veće rabate na doprinose bogatih zemalja europskom proračunu. To bi bio još jedan korak u pravcu zahtjeva štedljivih zemalja.

Michel pozvao šefove zemalja EU na jedinstvo

Michel je u svom govoru tijekom radne večere pozvao čelnike na jedinstvo kako bi Europa bila snažna, a ne razjedinjena međusobnim nepovjerenjem.

"Nadam se da ćemo postići dogovor i da će sutra na naslovnim stranicama biti da je EU ispunila nemoguću misiju. To je moja najiskrenija želja nakon tri dana neprestanog rada", rekao je Michel, prema diplomatskim izvorima.

Francuski predsjednik Emmanuel Macron, prema istim izvorima, kritizirao je ponašanje štedljivih zemalja, posebice Nizozemske i njezina premijera Marka Ruttea, optuživši ga da igra ulogu kakvu je godinama igrala Velika Britanija u EU.

Hrvatski premijer Andrej Plenković, kako se doznaje, u svom je istupu na radnoj večeri rekao da ne treba razvodnjavati prijedlog Komisije, koji su podržale 22 zemlje članice. Istaknuo je da građanima, gospodarstvu, financijskim tržištima, medijima treba ponuditi optimizam, entuzijazam i rješenje, a ne pokazivati političku slabost i razjedinjenost.

Premijer Plenković je u ponedjeljak u Zagrebu izjavio kako "ima dojam da se nakon teških pregovora i brojnih kompromisa ide prema dogovoru". 

"Građani i poduzetnici očekuju snažnu poruku te zato kao državnici moramo pokazati izniman stupanj zrelosti i odgovornosti", rekao je Plenković, koji je u ponedjeljak ujutro otputovao iz Bruxellesa u Zagreb, a popodne će se vratiti na samit.

Kritike na račun nekooperativnosti i nepopustljivosti  

Na radnoj večeri čelnika EU u nedjelju navečer bilo je riječ i o mehanizmu kojim bi se moglo usporiti ili zaustaviti isplatu sredstava nekoj zemlji ako bilo koja članica ima primjedbe u vezi s nacionalnim planovima za oporavak i njihovom provedbom u drugim državama. Na tome najviše inzistira Nizozemska, a čak i zemlje iz njezine skupine to smatraju neprihvatljivim.

Čelnici štedljivih zemalja na radnoj večeri tražili su raspravu o tome da se dodjela europskih sredstava uvjetuje poštivanjem načela vladavine prava, čemu se najviše protive Mađarska i Poljska. Neki su to protumačili kao pokušaj "štedljivaca" da se krivica za eventualni neuspjeh pregovora svali na Mađarsku i Poljsku.

Mnogi diljem Europe kritiziraju atmosferu koja vlada među državama članicama i frustriranost zbog toga.

Luksemburški ministar vanjskih poslova Jean Asselborn rekao je kako nije uvjeren da bi do ujedinjenja Njemačke 1989. godine došlo tako brzo i glatko da je tada prevladalo ovakvo ozračje, da je pitanje bi li došlo do ujedinjenja Europe, uvođenja eura, šengenskog prostora.

"Za to bi trebalo biti dalekovidan, biti voljan riskirati i imati uvjerenje, a ne biti uskogrudan, kao što se čini da je danas slučaj", rekao je Asselborn za njemački radio.

Francuska zastupnica u Europskom parlamentu i bliska suradnica predsjednika Macrona Nathalie Loiseau vrlo je oštro kritizirala ponašanje štedljivih zemalja.

"Osoba koja stanuje u vašoj zgradi i koja odbija platiti za novo dizalo jer je zdravije penjati se pješice, ali koja ne bi odselila ni za što na svijetu jer stanuje na prestižnoj adresi - to zovete štedljivim?" napisala je na Twitteru Loiseau.