NASA-IN rover Perseverance večeras u 21:56 po hrvatskom vremenu je nakon sedam mjeseci putovanja i 468 milijuna prijeđenih kilometara sletio na površinu Marsa.

> Sve što morate znati o današnjem povijesnom slijetanju na Mars

Odmah je poslao i prve fotografije s mjesta slijetanja. Na snimci pogledajte kako je dolazak prvih slika dočekan u NASA-inoj kontroli leta.

NASA će kasnije objaviti i videosnimku slijetanja.

Najnaprednije svemirsko vozilo ikad poslano na drugi svijet

Perseverance, najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet, ušao je u atmosferu Marsa i potom sigurno sletio u krater Jezero nakon gotovo sedam mjeseci putovanja, čime je započela potraga za dokazima drevnog mikrobiološkog života na Crvenom planetu. Zanimljivo je da je krater Jezero nazvan po selu u BiH, baš kao i da su neka od korita koja vode do kratera Jezero nazvana po rijekama Savi, Neretvi i Uni koje Hrvatska dijeli s BiH.

> Danas na Mars slijeće rover, spustit će se blizu doline Neretve, Une i Save

Voditelji misije u NASA-inom laboratoriju za mlazni pogon (JPL) blizu Los Angelesa zapljeskali su i povikali od sreće kad su radiosignali potvrdili slijetanje u 21:58 sati po srednjoeuropskom vremenu.

"To je stvarno početak nove ere", rekao je suradnik NASA-e Thomas Zurbuchen ranije tijekom dana za vrijeme web-prijenosa događaja.

Rizično slijetanje

Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa brzinom od 12.000 milja na sat morala je savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na svojih šest kotača. 

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji se treba odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego što se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea.

Proces spuštanja i slijetanja inženjeri NASA-e su u šali nazvali "sedam minuta užasa", a riječ je o najsloženijem i najizazovnijem podvigu robotiziranih svemirskih letova.  

Znanstvenici NASA-e opisuju slanje rovera Perseverancea kao svoju najambiciozniju od gotovo 20 američkih misija. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima, prema kojima je četvrti planet od Sunca nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je, smatraju znanstvenici, možda bilo života.

Glavni cilj misije - potraga za mikrobiološkim životom

Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2.7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

Znanstvenici se nadaju da će uspjeti pronaći znakove života u uzorcima drevnih sedimenata koje će Perseverance izvlačiti iz marsovskih stijena i poslati na analizu na Zemlju - što bi trebali biti prvi takvi uzorci koje su ljudi prikupili s drugog planeta.

Planirane su dvije misije u budućnosti - preuzimanje uzoraka stijena i tla i povratak istih u NASA-u u idućem desetljeću.

Perseverance ima društvo na Crvenom planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e, kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta. 

Pogledajte snimku cijelog prijenosa slijetanja na Mars

Tekstualni prijenos slijetanja iz minute u minutu mogli ste pratiti na Indexu

10:10 Perseverance je poslao još jednu fotografiju, snimljenu stražnjom kamerom.

10:01 Stigla je prva fotografija koju je Perseverance snimio na Marsu.

9:57 Čekaju se prve slike s površine Marsa

9:55 Perseverance je uspješno sletio na površinu Marsa, u krater Jezero. Kontrolom misije prolomio se pljesak znanstvenika.

9:54 Letjelica je na visini nižoj od 5 kilometara. Pale se motori za slijetanje. Toplinski štitovi su se odvojili.

9:52 Padobran se uspješno aktivirao, letjelica se sada spušta brzinom manjom od brzine zvuka.

9:52 Perseverance se spušta ravno prema meti, krateru Jezero. Letjelica je na oko 15 kilometara od površine Marsa.

9:48 Perseverance je ušao u atmosferu Marsa, brzina letjelice se smanjuje. Zasad je sve u redu.

9:46 Još dvije minute do ulaska u atmosferu Marsa. 

9:45 S letjelice stižu signali da je zasad sve u najboljem redu.

9:42 Još pet-šest minuta i Perseverance će ući u atmosferu Marsa.

9:40 Letjelica je okrenuta u dobrom smjeru, motori se zagrijavaju.

9:39 Letjelica okreće svoje toplinske štitove prema Marsu.

9:36 Letjelica je sve bliže Marsu. Za oko 11 minuta trebala bi ući u atmosferu. Za jednu minutu upalit će se program Perseverancea za slijetanje.

9:31 "Puno toga može poći po krivu. Tisuće i tisuće stvari moraju proći točno kako je planirano da bi slijetanje uspjelo", upozoravaju iz NASA-ine kontrole misije.

9:20 Letjelica bi trebala doseći vrh rijetke atmosfere Marsa u 21:48, a slijetanje se očekuje u 21:55.

9:15 NASA-in tim inženjera koji je upravljao letjelicom upravo je predao uzde timu za ulazak, spuštanje i slijetanje (EDL Team). 

9:05 U sljedećem satu Perseverance će od brzine od 20.000 km/h - znatno brže od brzine zvuka - usporiti do nule. U tome će mu pomoći posebni padobran napravljen od poliestera, najlona i kevlara - materijala od kojeg se proizvode pancirke. Pogledajte kako je taj padobran testiran.

8:56 Znanstvenici iz kontrole misije upozoravaju da se radi o najkompliciranijem slijetanju na Mars u povijesti istraživanja tog planeta. U krateru Jezero je vrlo neravan teren te obiluje pješčanim dinama, strmim liticama, gromadama kamenja i malim kraterima.

8:55 Do slijetanja na Mars ostalo je još samo sat vremena, odnosno do "sedam minuta užasa". Što je "sedam minuta užasa"? O tome je Index danas razgovarao s našim poznatim komentatorom svemirskih letova Antom Radonićem. Opširnije...

8:51 Perseverance će, prođe li sve u redu, na Mars sletjeti potpuno autonomno, bez ikakvog upravljanja sa Zemlje. Naime, signal do Marsa putuje brzinom svjetlosti (oko 300 tisuća kilometara u sekundi), što znači da mu treba dulje od 11 minuta da dođe od Zemlje do Marsa. To znači da je fizički nemoguće tako osjetljivim procesom upravljati sa Zemlje.

8:47 Pandemija covida-19 promijenila je sve, pa tako i način rada kontrole misije Perseverance. Ovaj put, čak i ako sve prođe u redu, nećemo vidjeti scene velikog broja oduševljenih znanstvenika koji skaču od veselja i grle se. U kontroli misije danas je prisutan tek mali broj znanstvenika i inženjera. 

8:42 Kako je Perseverance ("ustrajnost" na engleskom) dobio ime? NASA je raspisala natječaj za ime rovera koji će večeras, prođe li sve u redu, sletjeti na Mars. Na njemu je pobijedio 13-godišnji učenik Alexander Mather iz američke savezne države Virginije.   

"Mi smo vrsta istraživača i sigurno ćemo naići na mnoge prepreke na putu prema Marsu. No možemo ustrajati. Mi, ne kao nacija, nego kao ljudi, nećemo odustati", napisao je Mather, koji se nada da će i sam jednog dana raditi u NASA-i. 

8:36 Što trenutno "vidi" Perseverance? Astronom Phil Plait objasnio je to na Twitteru: "Da trenutno putujete s Perseveranceom, s udaljenosti od 15.000 kilometara Mars bi vam izgledao 50 puta veće nego što Mjesec izgleda sa Zemlje." 

8:34 Slijetanje će biti sve samo ne jednostavno. Višedijelna svemirska letjelica koja ulazi u atmosferu Marsa ogromnom brzinom mora savršeno izvesti kompleksnu seriju manevara i usporiti pri spuštanju kako bi izbjegla površinske opasnosti i lagano postavila rover na šest kotača. 

Proces uključuje rizično otvaranje padobrana pri nadzvučnoj brzini i "Sky Crane", dron na raketni pogon koji bi se trebao odvojiti od svemirske letjelice, odletjeti do mjesta za slijetanje i sigurno spustiti rover na tlo prije nego što se i sam sruši na površinu Marsa na sigurnoj udaljenosti od Perseverancea. Čitav proces trebao bi se odviti u zapanjujućem intervalu koji inženjeri NASA-e u šali nazivaju "sedam minuta terora". 

8:30 Kontrola misije ugasila je transmiter kojim direktno upravljaju letjelicom i Perseverance se sada približava Marsu zahvaljujući računalu koje se nalazi na njemu.    

8:25 Sjedinjene Države nisu jedine fascinirane Marsom. Prošli tjedan u Marsovu orbitu ušle su sonde koje su zasebno lansirali Ujedinjeni Arapski Emirati i Kina. NASA ima još tri satelita u Marsovoj orbiti s dva Europske svemirske agencije.

> Pogledajte prvu sliku Marsa koju je poslala arapska letjelica

8:22 Iz NASA-e kažu da je s roverom, koji se ogromnom brzinom približava Marsu, zasad sve u najboljem redu.

8:20 Ako sigurno sleti, Perseverance će imati društvo na Crvenom planetu. Njegov prethodnik, rover Curiosity koji je sletio 2012. ostaje u funkciji NASA-e, kao i stacionarni slijetač InSight koji je stigao na Mars u studenom 2018. kako bi istražio duboku unutrašnjost tog planeta. 

8:15 Slijetanje se očekuje za sat i pol vremena. Iz NASA-e najavljuju da se radi o najkompleksnijem slijetanju na Mars u povijesti. 

8:10 Perseverance je najnaprednije svemirsko vozilo koje je poslano na drugi svijet. Veći je i opremljeniji od svoja četiri prethodnika. Najnovija mobilna robotska sonda nastavit će raditi na prijašnjim otkrićima, prema kojima je Mars nekoć bio topliji, vlažniji i na njemu je, vjeruje se, postojao život. Glavni cilj dvogodišnje misije Perseverancea, vrijedne 2.7 milijardi dolara, jest potraga za mikrobiološkim životom kojeg je na Marsu moglo biti prije tri milijarde godina, otprilike u vrijeme kad je nastajao život na Zemlji.

8:05 Rover je trenutno od Marsa udaljen oko 23 tisuće kilometara te putuje brzinom od oko 10.700 km/h u odnosu na površinu Marsa. 

8:00 Do slijetanja na Mars ostalo je manje od dva sata. Live stream NASA će uključiti u 20:15 po našem vremenu.

7:58 Treba imati na umu da ćemo o svemu što se događa saznati sa zakašnjenjem od 11 minuta i 22 sekunde. Naime, toliko signalu, koji se kreće brzinom svjetlosti, treba da dođe od Marsa do Zemlje. Budući da signalu toliko treba u jednom smjeru između Marsa i Zemlje, rover veličine SUV-a već će doseći površinu Marsa, netaknut ili ne, dok kontrola misije primi signal ulaska u atmosferu.

7:55 Slijetanje rovera Perseverancea bit će jako opasan pothvat jer to područje obiluje pješčanim dinama, strmim liticama, gromadama kamenja i malim kraterima. Zanimljivo je da su neka od korita koja vode do kratera Jezero nazvana po rijekama Savi, Neretvi i Uni koje Hrvatska dijeli s BiH.

7:53 NASA je objavila animaciju koja prikazuje kako bi trebalo izgledati slijetanje rovera na Mars.

7:50 Zašto je za slijetanje odabran upravo krater Jezero? Krater Jezero jedno je od najboljih mjesta za potragu za drevnim životom jer je prije nekih 3.9 milijardi godina vjerojatno bio ispunjen vodom. Dosadašnje analize pokazale su da su naslage u krateru bogate mineralima koji nastaju u prisutnosti vode, što znači da je tamo nekada mogao postojati i život. U sličnim sedimentima na Zemlji obično nalazimo fosile.

7:45 Perseverance je peti rover koji je NASA poslala na Mars, a trebao bi sletjeti u 21:55 u još neistraženo područje - krater Jezero, nazvan po selu u BiH.