AMERIČKI predsjednik Donald Trump izrazio je namjeru da Sjedinjene Države preuzmu Grenland od Danske, pokrenuvši diplomatsku krizu i potragu za rješenjem koje bi spriječilo sukob unutar NATO saveza. Trumpova izjava da će SAD "ovako ili onako imati Grenland" izazvala je oštru reakciju Danske i zabrinutost među zapadnim saveznicima, piše Telegraph.

"Ako mi ne uzmemo Grenland, uzet će ga Rusija ili Kina, a ja to neću dopustiti", izjavio je predsjednik Trump. Njegova odlučnost potaknula je rasprave o mogućim scenarijima kako bi se izbjegla situacija u kojoj bi Amerika upotrijebila silu protiv savezničke zemlje. Danska premijerka Mette Frederiksen upozorila je na posljedice takvog poteza.

"Ako Sjedinjene Države odluče vojno napasti drugu zemlju NATO-a, onda sve staje", rekla je. "Uključujući naš sporazum s NATO-om, a time i sigurnost koja je pružana od kraja Drugog svjetskog rata." Kriza bi se trebala početi rješavati već u srijedu, kada je zakazan sastanak američkog državnog tajnika Marca Rubija s danskim predstavnicima.

Rješenje po uzoru na Cipar

Dok se razmatraju planovi za novu misiju NATO-a koja bi osigurala Grenland, kao moguće rješenje spominje se model primijenjen na Cipru. Taj mediteranski otok već 65 godina ugošćuje britanske vojne baze, poput RAF Akrotirija i prislušne postaje GCHQ u Dhekeliji.

Posebnost tih postrojenja jest što se nalaze na britanskom suverenom teritoriju. Područja Akrotirija i Dhekelije, koja obuhvaćaju 98 četvornih milja ili tri posto otoka, pravno se smatraju dijelom Ujedinjenog Kraljevstva.

Prema tom prijedlogu, američke vojne instalacije na Grenlandu mogle bi se transformirati u "suverene bazne zone". S obzirom na to da takav aranžman funkcionira desetljećima na Cipru, smatra se da bi ga bilo relativno jednostavno primijeniti na golemom i rijetko naseljenom Grenlandu.

Michael Clarke, gostujući profesor na Odsjeku za ratne studije na King’s Collegeu u Londonu, smatra da ideja ima određenu vjerojatnost. "To bi mogao biti način da se Trumpu pruži vrsta pobjede kakvu želi", ocjenjuje Clarke.

Američka vojna prisutnost i Trumpovi motivi

Trumpovi javno izneseni razlozi za preuzimanje Grenlanda, poput nacionalne sigurnosti, čine se neutemeljenima. SAD i Danska imaju sporazum iz 1951. godine koji Americi dopušta "izgradnju, instalaciju, održavanje i upravljanje" bilo kojom vojnom bazom na Grenlandu, kao i stacioniranje osoblja.

Američka vojska također ima slobodan pristup morima oko otoka, što znači da se već sada može suprotstaviti eventualnim prijetnjama ruskih ili kineskih brodova. Tijekom Hladnog rata, SAD je na temelju tog sporazuma izgradio najmanje 17 instalacija diljem otoka.

Među njima je bio i tajni "grad pod ledom" poznat kao Camp Century, pokrenut 1960. godine u sklopu "Projekta Iceworm". U tom podzemnom kompleksu, pogonjenom nuklearnim reaktorom, 200 stručnjaka istraživalo je mogućnost skrivanja nuklearnih projektila ispod ledene kape.

Suvereni američki teritorij

Projekt je napušten 1967. nakon što se pokazalo da pomicanje leda čini lokaciju nestabilnom. Nakon završetka Hladnog rata, SAD je zatvorio gotovo sve svoje baze na Grenlandu. Danas je jedini preostali američki objekt Svemirska baza Pituffik, gdje oko 200 članova osoblja nadzire balističke projektile.

Kada bi Pituffik, a možda i napuštene lokacije poput Camp Centuryja, postali suvereni američki teritorij, Trump bi mogao tvrditi da je osigurao novo tlo za Sjedinjene Države. S obzirom na to da Grenland ima površinu veću od 836.000 četvornih milja i samo 56.000 stanovnika, takav potez imao bi zanemariv praktični učinak.

Cijena kompromisa

Stručnjaci smatraju da Trumpova stvarna motivacija leži u želji za povijesnim nasljeđem, usporedivim s kupnjom Louisiane 1803. ili Aljaske 1867. godine. "Pravi problem je što Trump želi dodati veliki dio teritorija Sjedinjenim Državama kako bi dobio svoje lice na Mount Rushmoreu", kaže profesor Clarke. "Neće dobiti Nobelovu nagradu za mir, pa želi neku drugu vrstu nagrade."

Marion Messmer, direktorica Programa za međunarodnu sigurnost u institutu Chatham House, slaže se da bi suverene baze mogle biti rješenje, ali dodaje da bi to bila "gorka pilula" za Dansku. "To bi i dalje bila velika koncesija za Dansku i Grenland, ali bolja koncesija nego riskirati američki napad, pa razumijem zašto bi Danska i Grenland mogli pristati na to", kaže ona.

Suverene zone

Postoji opasnost da Trump djeluje jednostrano i proglasi američki suverenitet nad postojećim i bivšim bazama. Stoga bi najbolja opcija za Dansku mogla biti da preduhitri takav potez i sama ponudi stvaranje suverenih zona. Alternativa, poput odbijanja pregovora, povećala bi rizik od vojne akcije.

Čak i ako se sukob riješi na ovaj način, profesor Clarke vjeruje da bi ishod oslabio Zapad. "NATO će zbog toga pretrpjeti, zbog činjenice da su ga morali 'otkupiti', a Danska će pretrpjeti, pa bi NATO iz ovoga izašao slabiji", zaključuje. "Ali to ne bi bilo tako destruktivno kao moguća alternativa."