NATO pokreće akciju nazvanu Baltička straža kao odgovor na niz incidenata u Baltičkom moru od ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., koji uključuju uništavanje podvodnih električnih kabela, telekomunikacijskih veza i plinovoda. Finska policija je prošli mjesec zaplijenila tanker s ruskom naftom pod sumnjom da je oštetio električni kabel Estlink 2 između Finske i Estonije i četiri telekomunikacijska kabela rujući sidrom po morskom dnu.

Finska carinska služba vjeruje da je brod dio "flote u sjeni" zastarjelih tankera koji se koriste kako bi se izbjegle sankcije na prodaju ruske nafte. Poljska radiotelevizija TVP je u utorak izvijestila da ruska "flota u sjeni" kruži oko baltičkog podvodnog plinovoda kojim se doprema plin iz Norveške u Poljsku, no za sada nema znakova da su cijevi oštećene.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte je nakon sastanka osam zemalja u Helsinkiju rekao da je finska akcija protiv tankera Eagle S pokazala da se brodovi koji nanose štetu mogu privesti i zaplijeniti. Na brod registriran na Cookovim otocima, koji su vlasti nazvale Eagle S, u četvrtak se ukrcala posada finske obalne straže koja je preuzela zapovjedništvo i otplovila brodom u finske vode, rekao je dužnosnik obalne straže.

"Potencijalne prijetnje za našu infrastrukturu će imati posljedice, uključujući moguće ukrcavanje na plovila, njihovu zapljenu i uhićenja", rekao je Rutte. Dodao je i da će biti raspoređena mala flota pomorskih dronova  u cilju pojačanog nadzora i odvraćanja.

Njemački kancelar Olaf Scholz, koji je sudjelovao na sastanku u Helsinkiju, rekao je da će se nastaviti akcije protiv ruske flote u sjeni, uključujući sankcije protiv određenih brodova i brodarskih kompanija kako bi se zaštitila ključna podmorska infrastruktura. Dodao je i da ti brodovi predstavljaju prijetnju okolišu. Svakim danom Baltičkim morem plove oko 2000 brodova.