Svjetski mediji raspisali se o najstarijim zubarima u povijesti, živjeli su u Hrvatskoj
FOTO: 123rf/YouTube/University of Kansas
NOVO istraživanje fosila krapinskih neandertalaca pokazalo je da su ti drevni ljudi još prije 130.000 godina obavljali određene popravke na zubima koji se mogu smatrati najranijim dosad pronađenim zubarskim radovima.
„Na zubima se vide tragovi svojevrsnih čačkalica od bilja ili od kostiju s kojima su čistili zube i olakšavali si zubobolju“, rekla je za Index Davorka Radovčić iz Prirodoslovnog muzeja u Zagrebu, koautorica studije objavljenje u časopisu Bulletin of the International Association for Paleodontology.
Uz jasno vidljive ogrebotine, na zubima su pronađeni i tragovi obrade.
„Među ostalim pronašli smo da je jedan od zuba neandertalca krivo rastao i gurao druge zube. Kako bi otklonili neugodu koju je uzrokovao, neandertalci su namjerno otkrhnuli neke njegove dijelove“, pojasnila je Radovčić (slika dolje).
U novom istraživanju koje je vodio David Frayer s University of Kansas, analizirana su četiri zuba lijevog dijela donje čeljusti.
Rezultati govore u prilog brojnim drugim nalazima koji su pokazali da su neandertalci bili vrlo inteligentni, da su imali gen FOXP2 povezan s jezikom, odnosno govorom te da su imali razvijeno apstraktno razmišljanje, na što ukazuju umjetnički obrađeni predmeti poput orlovih pandži pronađenih također u Krapini.
„Naša studija pokazuje da su si znali olakšavati boljke. To nije pokazatelj simboličkog mišljenja, ali je još jedan dokaz da su bili inteligentni i ponašali se praktično kao ljudi“, kaže Radovčić.
O rezultatima nove studije raspisali su se brojni svjetski mediji, od Daily Maila preko Independenta do Science Dailyja.
Moderni ljudi i neandertalci razišli su se na evolucijskom stablu prije nekih 300 do 500 tisuća godina. Prvi ostaci neandertalaca pronađeni su 1856. godine u njemačkom rudniku Neandertal po kojem su dobili ime. Živjeli su na ograničenom području koje se protezalo od zapadne Europe pa do središnje i sjeverne Azije. Bili su nižeg, ali snažnijeg rasta, uglavnom do 168 cm. DNA neandertalaca i suvremenih ljudi podudara se od 99,5 do 99,9 posto. Parili su se sa suvremenim ljudima tako da svi ljudi izvan Afrike imaju između jedan i četiri posto neandertalskih gena. Izumrli su prije 30 do 40 tisuća godina.
Radovčić tumači da su oruđe za čišćenje zubi najvjerojatnije izrađivali od bilja te eventualno od kostiju.
„Oni su trančirali meso tako da su imali krhotine životinjskih kostiju koje su im mogle poslužiti za čišćenje zubi. Tragovi su osobito duboki na zubima jedne osobe što vjerojatno znači da je nju mučila neka zubobolja“, kaže Radovčić (slika dolje).
Facebook
Google
