Nema spasa za hrvatsko more, tvrdi francuski profesor biologije Alexander Meinesz
"ZA MEDITERANSKO more je prekasno. Caulerpa Taxifolia neće nikad biti istrebljena" - izjavio je Alexander Meinesz, profesor biologije na Nice-Sophia Antipolis sveučilištu u Francuskoj, koji je prvi podigao uzbunu među znanstvenicima zbog prijetnje toksične alge. "Ta će vrsta uskoro osvojiti čitavo priobalje Mediterana", rekao je Meinesz.
San Francisco Gate u današnjem izdanju priču o toksičnoj tropskoj "algi ubojici" započinje prizorom s Hvara.
Ništa neobično, jer Starigradska uvala jedna je od lokacija kojima je Caulerpa Taxifolia donijela najviše štete. Alga se u zaljevu Stari Grad proširila na više od 30 hektara površine, gdje su postepeno nestali morski ježevi, spužve, koralji, a potom i neke vrste riba.
Ako je za vjerovati najčešće spominjanoj teoriji, alga je u područje hvarskog i bračkog akvatorija dospijela na bizaran način. Caulerpa Taxifolia, za trope bezopasna alga, bila je držana u rimskom prirodoslovnom muzeju kao stanište za tropske vrste. Pri čišćenju akvarija dio alge dospio je kanalizacijom u more. Alga se, kao u hororu B produkcije, primila za dno jedrilice, koja ju je prije sedam godina dopremila do Hvara.
Originalni krivci zapravo se nalaze, ili su se nalazili, u zoološkom vrtu Wilhelmina u Stuttgartu, koji je sedamdesetih algu s Pacifika izložio u svom tropskom akvariju. Alga, koja je u normalnim uvjetima mogla egzistirati samo u temperaturnim uvjetima tropskog mora, u međuvremenu je mutirala i postala otporna na niže temperature.
Stuttgartski Zoološki vrt primjerke lijepe trave dijelio je drugim institucijama u Europi. Tako se 1984. u moru pored Oceanografskog muzeja u Monacu pojavila alga "alien". Znanstvenici su bili fascinirani, te su očekivali kako će alga preko zime uginiti. Nije uginula.
Kako u mediteranskoj klimi, za razliku od tropske, ne postoji njen prirodni neprijatelj, alga se rapidnom brzinom počela širiti oko Hvara, prekrivajući dno i time gušeći ostale vrste. Njen je daljnji razvoj praktički nezaustavljiv, osobito s obzirom na činjenicu da država u njeno odstranjivanje ulaže daleko premalo u odnosu na katastrofalne posljedice koje alga uzrokuje.
Sudionik programa GLOBE i volonter u nedavnoj akciji čišćenja bračkog priobalja od opake tropske štetočine, Zoran Janković, rekao je Index.hr-u kako je algu vrlo teško odstranjivati. "Alga je vrlo krhka i ako se ispravno i u potpunosti ne odstrani, njeni dijelovi mogu se raspršiti i kilometrima, gdje se nanovo nastani. Štetu tako rade i neobučeni volonteri."
SF Gate zabrinut je za kalifornijski akvatorij, u ovom trenutku praktički nedirnut od opasne alge. Sredozemlju su, s druge strane, kako se čini - trenuci odbrojani.
"Ona je svake godine sve veća" - rekao je za San Francisco Gate Ante Žuljevć iz Instituta oceanografije u blizini Splita. "Caulerpa se širi poput raka na čovjeku. Pokušat ćemo je obuzdati dok ne otkrijemo način kako je zaustaviti."

bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati