NEZAVISNI sindikat znanosti i visokog obrazovanja upozorio je na današnjoj konferenciji za novinare kako bi se primjenom novoga Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju u teškom i neizvjesnom radnopravnom položaju moglo naći oko 2600 znanstvenih novaka i asistenata iz cijele Hrvatske.

Izmjenama i dopunama Zakona, koji će se primjenjivati retroaktivno, skraćeni su rokovi za stjecanje doktorata. Kako je rekao predsjednik Velikog vijeća Sindikata znanosti Vilim Ribić "tim neosmišljenim Izmjenama i dopunama Zakona tisućama ljudi su dokinuta stečena prava te im prijeti otkaz ugovora o radu".

Naime, kada su se današnji asistenti na fakultetima zapošljavali, tadašnji je zakon propisivao da imaju četiri godine za magisterij i četiri za doktorat. Novi zakon ne predviđa više magisterij, već im umjesto dosadašnjih osam godina daje šest za izradu doktorata.

Većina asistenata magisterij je završila u roku od četiri godine, pa im zbog zakonskog roka, prema kojem do 31. prosinca moraju sklopiti ugovore o radu na određeno vrijeme, ostaje vrlo malo vremena za doktorat.

"Iako sam redovito magistrirala, novim zakonom dobivam godinu i pol za doktorat i mislim da neću uspjeti doktorirati", rekla je predstavnica asistenata zaposlena na Veterinarskom fakultetu Jasna Piršljin, dodajući da će vjerojatno dobiti otkaz.

Procjenjuje se da je pred otkazom oko 30 posto sadašnjih asistenata na zagrebačkim fakultetima te je stoga Sindikat uputio apel resornome Ministarstvu da spomenute odredbe izmijeni.

"Tko će studente obrazovati i držati nastavu ako se to dogodi", zapitao je Ribić. Podsjetio je kako Hrvatska ima sedam posto visokoobrazovanih ljudi a cilj je 27 posto. Rekao je i kako će Sindikat pokrenuti postupak za ocjenu ustavnosti Zakona pred Ustavnim sudom.