DVOJICA saborskih zastupnika koji formalno nisu dio vladajuće većine jučer nisu podržala opoziv premijera Andreja Plenkovića. Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjever i nezavisni Branko Kolarić, bivši SDP-ovac, bili su suzdržani pri glasovanju koje je pokrenuto zbog ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici.

Baksa je objasnio da ne želi sudjelovati u političkim svađama i da mu je važnije rješavanje problema građana. Kolarić je poručio da ne želi podržati dolazak predsjednika SDP-a Siniše Hajdaša Dončića na vlast. Obojica tvrde da ne prelaze u vladajuću većinu.

Pogledali smo njihove najnovije dostavljene imovinske kartice, podnesene Povjerenstvu za odlučivanje o sukobu interesa.

Baksa je prijavio 210.000 eura zajedničke štednje sa suprugom, dvije mobilne kućice za odmor i više zemljišta u Međimurju. Njegova supruga vlasnica je triju tvrtki, od kojih je jedna registrirana u Slovačkoj.

Kolarić je prijavio dva stana u Zagrebu procijenjena na ukupno 370.000 eura, BMW vrijedan nešto više od 31.000 eura i mjesečni prihod od 700 eura od iznajmljivanja stana.

Baksa prijavio 210.000 eura štednje, supruga ima tri tvrtke

Prema imovinskoj kartici podnesenoj 30. siječnja 2026., Ivica Baksa prijavio je mjesečna neto primanja od 3561,47 eura za zastupničku dužnost.

Istodobno je prijavio da je zaposlen kao voditelj komercijalnih poslova u tvrtki Interkast iz Pribislavca, gdje ostvaruje mjesečnu neto plaću od 786,12 eura. U kartici je naveo da mu Hrvatski sabor isplaćuje razliku plaće u odnosu na plaću koju prima kod osnovnog poslodavca.

Prijavio je i dva dodatna mjesečna primitka koja se ne oporezuju, od 199,10 i 132,72 eura. Njegova supruga zaposlena je u Osnovnoj školi dr. Ivana Novaka, gdje prima neto plaću od 1654,16 eura mjesečno.

Posebno se ističe iznos štednje. Baksa je prijavio 210.000 eura, a kao vlasnici navedeni su on i supruga. Novac su, prema njegovim navodima, stekli od plaća, samostalne djelatnosti, prodaje imovine i štednje.

Dvije mobilne kućice, zemljišta i nekretnina u Varaždinu

Baksa je prijavio i dvije mobilne kućice za odmor, čiju je ukupnu vrijednost procijenio na 40.000 eura. Naveo je da ih je kupio novcem od rada i štednje.

U kartici je navedeno i više zemljišta u Međimurju. Među njima je zemljište površine 549 četvornih metara u Čakovcu, procijenjeno na 50.000 eura, u kojem ima 50 posto suvlasništva. Prema prijavi, kupljeno je novcem koji su darovali roditelji njegove supruge.

Prijavio je i 50-postotni udio u oranici površine 2388 četvornih metara u Šenkovcu, procijenjenoj na 5308,91 eura.

Za to zemljište u kartici je navedeno da se na njemu nalazi drveno montažno spremište za alat površine 10 četvornih metara, s otvorenom terasom od osam četvornih metara. Baksa tvrdi da je spremište ondje bilo prije kupnje zemljišta te da je postavljeno bez temelja.

Na području Belice prijavio je još niz zemljišta koja je uglavnom stekao nasljeđivanjem, s različitim suvlasničkim udjelima.

U kartici je navedena i nekretnina u Varaždinu procijenjena na 75.000 eura, čija je vlasnica supruga. Formalno je upisana kao gospodarski objekt površine 503 četvorna metra, ali Baksa je naveo da je u naravi riječ o neuređenom stambenom prostoru od 75 četvornih metara u zgradi mješovite namjene.

Supruga vlasnica tri tvrtke, jedna je u Slovačkoj

Prema najnovijoj kartici, Baksina supruga ima stopostotne poslovne udjele u trima tvrtkama. Riječ je o Interkastu iz Pribislavca, Inter grupi IBK iz Belice i Harrison Dauman Groupu, registriranom u Bratislavi u Slovačkoj. Za sve tri tvrtke kao način stjecanja vlasništva naveden je darovni ugovor.

Baksa je prije ulaska u Sabor radio kao direktor Interkasta, a prema sadašnjoj prijavi u toj je tvrtki zaposlen kao voditelj komercijalnih poslova.

Ranije je istraživački centar Oštro otkrio da Baksa u svojoj prvoj imovinskoj kartici nije prijavio slovačku tvrtku, poslovne udjele supruge u hrvatskim tvrtkama ni objekt na zemljištu u Šenkovcu.

Nakon novinarskih upita podaci o poslovnim udjelima i napomena o objektu uneseni su u imovinsku karticu.

Baksa je prijavio i kredit od 40.000 eura, podignut 2023. godine kod OTP banke, s mjesečnom ratom od 424,07 eura. Njegova supruga ima kredit iz 2020. godine, s početnom glavnicom od 79.000 eura i mjesečnom ratom od 323,14 eura.

Kolarić prijavio dva stana vrijedna 370.000 eura

Branko Kolarić, epidemiolog i bivši ravnatelj Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", posljednju dostavljenu imovinsku karticu podnio je 17. kolovoza 2026. godine, nakon prestanka obnašanja ravnateljske dužnosti.

U njoj je prijavio dvije nekretnine u Zagrebu. Prvi je stan površine 48,08 četvornih metara na području Novog Zagreba zapad, procijenjen na 130.000 eura. Kolarić je naveo da ga je kupio sredstvima od rada i kreditnim zaduženjem.

Drugi je stan površine 80 četvornih metara na području Šestina, procijenjen na 240.000 eura. Kao način stjecanja naveo je nasljedstvo od roditelja, a u napomeni stoji da je riječ o stanu u roditeljskoj kući koja je u vlasništvu roditelja. Za taj je stan prijavljeno izvanknjižno vlasništvo.

Ukupna prijavljena procijenjena vrijednost tih dvaju stanova iznosi 370.000 eura. Kolarić je prijavio i BMW proizveden 2020. godine, procijenjen na 31.120 eura. U imovinskoj kartici navodi da je automobil stekao od primitaka iz rada i kreditnim zaduženjem.

Prijavio je i leasing za osobni automobil, ugovoren 2026. godine, s početnim iznosom od 34.907,21 euro. Mjesečni anuitet iznosi 475,55 eura, a ugovoreni rok otplate je pet godina.

Za razliku od Bakse, Kolarić je u posljednjoj kartici prijavio znatno manju štednju, u iznosu od 3000 eura.

Kolarić prima i 700 eura mjesečno od najma stana

Kolarić je u kolovozu ove godine prijavio i prihode koje ostvaruje izvan Sabora.

U kartici podnesenoj zbog prestanka ravnateljske dužnosti naveo je mjesečna neto primanja od 3559 eura za tu dužnost.

Istodobno su navedena primanja od 1536,69 eura neto mjesečno s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci, na kojem radi kao redoviti profesor, te 3324,41 euro neto mjesečno od Nastavnog zavoda za javno zdravstvo "Dr. Andrija Štampar", gdje je zaposlen kao liječnik specijalist.

Budući da se kartica odnosi na prestanak ravnateljskog mandata u travnju 2026., navedene iznose ne treba nužno tumačiti kao njegove sadašnje prihode niti ih jednostavno zbrajati.

Kolarić je prijavio i prihod od iznajmljivanja stana od 700 eura mjesečno te mjesečni zastupnički paušal od 199 eura. Uz to, naveo je godišnje primitke od edukacijske djelatnosti i sudjelovanja u stručnim povjerenstvima.

Baksa: Nisam žetončić, poduzetnik sam

Baksa je nakon glasovanja za N1 rekao da ostaje u oporbi te da ne želi sudjelovati u političkim sukobima.

"Otkad sam u Saboru, uvijek govorim isto: podržavam ono što je dobro i ne podržavam ono što je loše, bez obzira dolazi li to iz HDZ-a ili SDP-a. Nisam ni za HDZ ni za SDP, a nisam ni protiv HDZ-a ni SDP-a. U ovoj situaciji nisam htio biti ni protiv koga", rekao je Baksa.

Naglasio je da mu je najvažnije rješavanje problema ilegalnog otpada u Gospiću, a uvjeren je da će ga riješiti upravo Plenkovićeva vlada.

"Nisam žetončić, poduzetnik sam i najvažnije mi je da se rješavaju problemi građana", poručio je.

Kolarić je također odbacio mogućnost ulaska u parlamentarnu većinu, a svoju suzdržanost objasnio je protivljenjem dolasku predsjednika SDP-a na vlast.

"Nisam dio parlamentarne većine niti ću to biti. Ostao sam suzdržan pri glasanju o opozivu jer ne želim da na vlast dođe Siniša Hajdaš Dončić", poručio je.

Plenkovićeva vlada preživjela glasovanje

SDP je opoziv pokrenuo zbog ilegalno odloženog opasnog otpada u Lici, smatrajući premijera politički odgovornim za propuste u sustavu gospodarenja otpadom i radu nadležnih institucija.

Za opoziv Plenkovića glasalo je 55 zastupnika, 79 ih je bilo protiv, a Baksa i Kolarić bili su suzdržani. Za izglasavanje nepovjerenja bilo je potrebno najmanje 76 glasova.

Njihovi glasovi nisu bili presudni za opstanak Vlade, ali su otvorili pitanje koliko je čvrsta granica između oporbe i vladajuće većine.

Baksa i Kolarić zasad tvrde da ostaju izvan HDZ-ove koalicije.