Foto: Arhiva

U VRIJEME je dok je sadašnje i bivše vodstvo HDZ-a pokušavalo uvjeriti veći dio hrvatske javnosti kako će Hrvatsku zaobići val krize, te da bi se problem punjenja hrvatskog proračuna mogao riješiti s mjerom "organiziranja maturalaca" u Hrvatskoj, Ante Marković jasno je govorio što da napravimo u hrvatskom gospodarstvu da se ne bi našli - ondje gdje smo danas.

Marković upozorio da se proračun mora smanjiti, a Šuker govorio da nema kome oduzeti

"Preveliki budžet može značiti i pomanjkanje jasne politike. Da bi se olakšao pritisak krize, hrvatski se proračun mora sada smanjiti barem 20 posto. Ako se to ne napravi, smanjit će ga život. A kad ga život smanjuje, to onda ide stihijski uz brojne potrese i nesagledive posljedice", govorio je danas pokojni Marković u veljači 2009. godine. Ekonomsku politiku tada su vodili Ivo Sanader, Ivan Šuker, Damir Polančec i Jadranka Kosor, a njihov odgovor je bio: "A kome da oduzmemo!?" 

To da država nema kome oduzeti u državi u doba Sanadera bila je službena politika, a kada je u svoju fotelju pustio Kosor, ona je oduzimala svima. Kriznim porezom. No, vratimo se natrag na Markovićevu ocjenu stanja u hrvatskom gospodarstvu iz veljače 2009. godine iz velikog razgovora za časopis Lider.

Upozorio na inflacije godinu i pol prije nego što će Rohatinski zavapiti 

Primjerice već je tada primijetio ono što će guverner Hrvatske narodne banke Željko Rohatinski zavapiti tek godinu i pol dana kasnije. A to je problem inflacije te slabljenje izvoza kao posljedica prejake kune. Tada je Marković imao rješenje za nerealan tečaj naše valute.

"Tu ima rješenja, koja bi nam, doduše, mogla privremeno pokvariti odnose s Europskom unijom. Zašto ne uvesti pristojbe na uvoz, a s tako prikupljenim novcem stimulirali izvoz? A kako je uvoz dvostruko veći od izvoza, to ima dovoljno prostora da se ozbiljno pomogne izvoznim tvrtkama. Vrijeme je da dio goleme zarade uvoznika konačno potakne izvoz od čega bi imala koristi cijela nacionalna ekonomija", govorio je Marković koji već tada najavio krizu s eurom koja bi mogla imati "strašan udar na Europu i svijet".

Marković predvio krizu u Eurozoni

"Svaka od postojećih članica Europske unije sada grčevito traži rješenja koja joj odgovaraju. To ide tako daleko da bi čak moglo ugroziti euro. Opasnost je realna, jer svaka zemlja poduzima mjere koje joj odgovaraju a koriste zajedničku valutu. Nadam se i vjerujem da se to neće dogoditi, jer bi to bio strašan udar za cijelu Europu pa i za svijet. Ali objektivno sve ide u tom smjeru", govorio je tada Marković. U to vrijeme njegovi stavovi nisu se ozbiljno ni shvaćali. Naime, sam je Marković priznao da ga nikada nitko nije zvao iz hrvatske Vlade. Priznao je tek kada ga je bivši ministar financija iz Račanove Vlade zvao oko problema hrvatskih banaka, nakon čega je donesena odluka da u hrvatskim rukama ostane Hrvatska poštanska banka.

Smanjite PDV, zamrznite plaće, ukinite županije

No, vratimo se natrag, na ono što je govorio Marković, odnosno njegove prijedloge izlaska iz krize.

"Daljnja mjera bilo bi smanjivanje PDV-a. Ja znam da je to najveći izvor proračunskih prihoda, ali njegovo kresanje i porez na uvoz stvorit će i za to dovoljan manevarski prostor. Ostaje još treće sidro, posebno bolno, a to su plaće. Vlada je pokušala zaustaviti njihov rast, ali to nije prošlo. To je i normalno, jer se ne može plaće zamrznuti a svu ostalu proračunsku potrošnju ostaviti netaknutom. Osim toga, samo zamrzavanje plaća nije ni približno dovoljno. Tek sve zajedno može dati neki rezultat, dakle, smanjivanje proračuna za najmanje 20 posto, uvođenje poreza na uvoz i stimuliranje izvoza, smanjivanje PDV-a, a naposljetku i zamrzavanje plaća. Ljudi će to prihvatiti kad im se objasni da je riječ o dijelu konkretnog, jasnog, logičnog i pravednog programa za prevladanje krize. Vjerujem da bi sve to zajedno moglo dati neki rezultat, makar se slažem s onima koji smatraju da je hrvatska Vlada već zakasnila", rekao je Marković tada u veljači 2009. godine u razgovoru za Lider.

Ne podmećite proizvodnji

Analizirajući dotadašnje hrvatske mjere, Marković je zaključio kako se Vlada ponaša kao da namjerno stavlja klipove u kotače nacionalnoj ekonomiji.

"Vlada bi u sadašnjem trenutku trebala podržavati svaku privrednu aktivnost koja zapošljava ljude i stvara društveni proizvod", govorio je Marković zalažući se za drugačiji teritorijalni ustroj koji bi smanjio državni aparat. Zalagao se za brisanje Županija, odnosno da Hrvatska ima 50 općina. Smanjenje lokalnih jedinica kratko je bio plan Vlade Jadranke Kosor no od tog kao i ostalih "bolnih rezova", brzo se odustalo.