NIZOZEMSKI kralj Willem-Alexander danas se ispričao za ulogu Nizozemske u ropstvu tijekom povijesti i za posljedice koje ono ima i danas.

Kralj je govorio na ceremoniji obilježavanja 160. godišnjice zakonskog ukidanja ropstva u Nizozemskoj, što se odnosilo i na bivše kolonije te zemlje na Karibima.

"Na ovaj dan, kada se prisjećamo nizozemske povijesti koju je obilježilo ropstvo, tražim oprost za ovaj zločin protiv čovječnosti", rekao je, dodavši da rasizam i dalje ostaje problem u nizozemskom društvu te da njegovu ispriku neće baš svi poduprijeti. 

No "vremena su se promijenila i Keti Koti... lanci su doista prekinuti", rekao je kralj, a njegove su riječi popratili glasno klicanje i pljesak tisuća prisutnih ispred nacionalnog spomenika ropstvu u amsterdamskom Oosterparku.

Keti Koti su surinamske riječi koje znače 'lanac je prekinut'. Tako će se odsad zvati dan sjećanja na ropstvo i proslava slobode koji se u Nizozemskoj obilježavaju 1. srpnja. 

Atlantska trgovina robljem

Isprika je uslijedila usred šireg preispitivanja nizozemske kolonijalne prošlosti, uključujući i uključenost u atlantsku trgovinu robljem kao i ropstvo u njezinim bivšim azijskim kolonijama.

Willem-Alexander se 2020. u Indoneziji ispričao za "pretjerano nasilje" za vrijeme nizozemske kolonijalne vladavine, a premijer Mark Rutte je u prosincu priznao da Nizozemska snosi svoj dio odgovornosti za atlantsku trgovinu robljem, od čega je profitirala. Tada se javno ispričao. 

No objavio je i da vlada ne kani platiti odštetu, sukladno preporuci savjetodavnog vijeća iz 2021.

Studija koju je naručila nizozemska vlada, a objavljena je prošli mjesec, otkrila je da je nizozemska vladarska dinastija Nassau Orange u aktualnim brojkama zaradila oko 600 milijuna dolara od eksploatacije nizozemskih kolonija u razdoblju od 1675. do 1770. 

I kraljevska kuća u prosincu je naručila neovisnu istragu o ulozi kraljevske obitelji u kolonijalnoj povijesti, a rezultati se očekuju 2025.