UOČI Svjetskog dana ledenjaka u subotu, njemački znanstvenici su rekli da bi zemlja mogla do 2030-ih ostati bez naslaga vječnoga leda na svojim planinama, nakon što su najmanje četiri glečera u Njemačkoj izgubila više od četvrtine svoje površine u svega dvije godine, javlja agencija dpa.

Ledenjaci Blaueis i Watzmann u bavarskim Alpama su svaki izgubili oko 45 posto površine između 2023. i 2025., prema istraživanju geografa Wilfrieda Hagga s minhenskog Sveučilišta primijenjenih znanosti (HM) i glaciolog Christoph Mayer iz bavarske akademije znanosti (BAdW).

Zabrinjavajući podaci

Istraživači su svoje nalaze objavili u četvrtak. Rastopilo se ukupno milijun kubnih metara leda. Debljina leda također pokazuje da je povlačenje ledenjaka naglo ubrzalo. Debljina se u prosjeku godišnje smanjivala za 1,6 metara, što je značajno veća stopa u usporedbi s razdobljem između 2018. i 2023.

"Vidimo da se ledenjaci sada tope velikom brzinom", kazao je Mayer. "Stopa povlačenja glečera se udvostručila proteklih godina". Dva ledenjaka vrlo brzo bi se mogla prestati klasificirati kao ledenjaci, a to bi se moglo dogoditi već za nekoliko godina, tvrdi se u istraživanju.

Glečer Hoellentalferner u planinskom lancu Wetterstein je kao i prethodnih godina ostao najstabilniji te je izgubio tek devet posto svoje površine. Taj bi se ledenjak i dalje mogao smatrati ledenjakom tijekom 2030-ih kao posljednji u Njemačkoj, rekli su znanstvenici.

Noerdlicher Scheneeferner pak, koji se nalazi ispod najvišeg njemačkog vrha Zugspitze, ozbiljno je pogođen klimatskom krizom i vjerojatno će nestati do kraja desetljeća, pokazuju podaci. Njegova se površina prepolovila između 1980. i 2023., a sada se unutar dvije godine smanjila za četvrtinu.