EUROPSKA unija mora radikalno izmijeniti sustav odlučivanja i financiranja da bi 27-člani blok bio spreman do 2030. proširiti se na nove zemlje, ocjena je stručne analize koju su naručile vlade Francuske i Njemačke.

Trenutačno osam država ima kandidatski status - Turska, Ukrajina, Moldavija, Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Sjeverna Makedonija te Srbija - a Gruzija i Kosovo potencijalni su kandidati.

"Iz geopolitičkih razloga proširenje zauzima visoko mjesto na političkoj agendi Europske unije koja, međutim, još nije ni institucionalno ni politički spremna za to", stoji u izvješću koje je u utorak predstavljeno ministrima u Bruxellesu.

"EU treba odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima"

Dokument, u kojem stoji da ga ne treba promatrati kao stajalište Pariza i Berlina, navodi da bi EU trebala odlučivati kvalificiranom većinom umjesto jednoglasno u nekim područjima.

"Institucije i mehanizmi odlučivanja nisu bili osmišljeni za skupinu od 37 zemalja članica i zapravo otežavaju proces odlučivanja danas, kada odluke u upravljanju krizama donosi blok od 27 zemalja", smatraju stručnjaci. 

Jednoglasno odlučivanje propisano je za pitanja iz vanjske i sigurnosne te porezne politike, u financiranju EU, u nekim područjima pravosuđa i unutarnje politike te socijalne sigurnosti i zaštite. 

Ako se zakon promijeni, uslijedit će amandmani na ugovore EU, što bi zahtijevalo jednoglasnost

Neke vlade i stručnjaci već su kritizirali taj imperativ jednoglasja, ocjenjujući da on uvelike usporava, pa čak i blokira razvoj Unije, jer se sve odluke u navedenim područjima moraju svesti na najniži zajednički nazivnik.

S druge strane, ako se taj zakon promijeni, morat će se donijeti amandmani na ugovore EU, što bi bio dug i težak proces koji bi i sam zahtijevao jednoglasnost. 

Nadalje, stručnjaci pozivaju na jačanje uvjeta da vlade država članica moraju poštivati vladavinu zakona i europske vrijednosti kako bi imale pravo na novac iz EU fondova. Tu preporuku valja gledati u kontekstu činjenice da se Bruxelles godinama bori s nacionalistički i autoritarno nastrojenim vladama Poljske i Mađarske.

Četiri razine europske integracije

Dokument poziva EU da izmijeni svoje ugovore kako bi omogućila izdavanje obveznica te kako bi skratila proračunski ciklus sa sadašnjih sedam na pet godina za Europsku komisiju i Europski parlament. 

Proračun, koji sada iznosi oko 1 posto bruto nacionalnog dohotka, treba povećati kako bi odgovorio zahtjevima rastućeg broja zadaća kojima se EU bavi kao blok, a novi izvori prihoda trebali bi se stalno njima dodjeljivati. 

I na kraju stručnjaci zaključuju da bi nekim članicama EU trebalo dopustiti da međusobno tješnje surađuju, čime bi se formirale četiri razine europske integracije. Najdublja integracija bila bi unutarnji krug sličan eurozoni koja se koristi jedinstvenom valutom i putovnicom za šengenski prostor.

Europska politička zajednica

Druga razina bila bi sama EU, a širi krug činile bi pridružene članice koje bi sudjelovale na jedinstvenom tržištu EU roba i usluga i postupale bi po zajedničkim načelima EU.

Konačno, postojala bi Europska politička zajednica, forum koji je predložila Francuska i koji je lansiran lani, kao vanjska razina političke suradnje koja nije vezana za pravo Europske unije.