NJEMAČKA vojska priprema se za moguću operaciju razminiranja u Hormuškom tjesnacu. U četvrtak rano ujutro minolovac Fulda i opskrbni brod Mosel prošli su kroz Sueski kanal te su se uputili prema Džibutiju, gdje će nastaviti pripreme za potencijalnu misiju. Na brodovima se nalazi oko 140 pripadnika njemačkih oružanih snaga, a prethodno su već bili stacionirani u istočnom Sredozemlju, piše Deutsche Welle.

Njemački ministar obrane Boris Pistorius (SPD) u četvrtak je u Bruxellesu izjavio kako će njemačke postrojbe biti "prethodno raspoređene za moguću misiju u Hormuškom tjesnacu". Naglasak je na riječi "moguću" jer, unatoč sporazumu koji su potpisali SAD i Iran, još nisu ispunjeni svi uvjeti. Ministarstvo obrane priopćilo je kako su ključni preduvjeti "trajno okončanje borbenih djelovanja, međunarodnopravna osnova i mandat Bundestaga", s obzirom na to da njemački parlament mora odobriti svaki oružani angažman Bundeswehra u inozemstvu.

Strateški tjesnac kao sredstvo pritiska

Nakon početka rata krajem veljače ove godine, iranska vojska praktički je zatvorila Hormuški tjesnac te je, prema dostupnim izvješćima, na tom području postavila podvodne mine. Blokada ovog ključnog morskog prolaza izazvala je velike posljedice za globalni transport nafte i ukapljenog prirodnog plina, a i u Njemačkoj su cijene goriva naglo porasle. Da bi ovaj morski put ponovno postao sigurna trgovačka ruta, potrebno je uspostaviti trajan prekid vatre i ukloniti mine, što je iznimno složen zadatak.

Njemačka mornarica kao specijalist za mine

Uklanjanje morskih mina jedno je od područja u kojima njemačka mornarica posjeduje golemo iskustvo. "U tome imamo mnogo iskustva", rekao je za DW Johannes Peters, stručnjak za pomorsku sigurnost s Instituta za sigurnosnu politiku Sveučilišta u Kielu. "Sjeverno i Baltičko more dva su morska područja u svijetu s najvećom količinom neeksplodiranih eksplozivnih naprava iz dvaju svjetskih ratova." Peters dodaje kako se ondje nalaze milijuni mina, streljiva i drugih eksplozivnih sredstava. "Budući da je to, slikovito rečeno, naš domaći teren, raspolažemo doista velikim stručnim znanjem", kaže on.

Složeno i dugotrajno uklanjanje

Stručnjaci upozoravaju da je razminiranje dug i težak proces. "Morske mine iznimno je teško otkriti", objašnjava Nitya Labh, stručnjakinja za pomorsku sigurnost iz londonskog instituta Chatham House. "Postoje različite vrste morskih mina: one koje plutaju na površini, one koje su usidrene za morsko dno, ali lebde u vodi i detoniraju kada detektiraju brod u blizini, kao i mine koje se mogu postaviti izravno na morsko dno." Labh procjenjuje da bi, čak i nakon lociranja, njihovo uklanjanje moglo trajati tjednima ili mjesecima.

Johannes Peters također ističe brojne nepoznanice. "Ne znamo točan broj mina ni na kojim su područjima postavljene. Razminiranje nije postupak koji se može provesti prema jedinstvenom obrascu." Upozorava da se mine mogu vrlo brzo postaviti, dok njihovo uklanjanje zahtijeva mnogo vremena. "Upravo su zato minolovci i namijenjeni za takve zadaće", kaže on.

Bespilotni sustavi ključni za operaciju

Minolovci njemačke ratne mornarice, poput Fulde, konstruirani su tako da mogu otkrivati mine bez opasnosti da budu registrirani. Njihovi trupovi izrađeni su od nemagnetskog čelika jer mnoge mine reagiraju na magnetsko polje koje stvaraju čelični brodovi. Također, mogu ploviti vrlo tiho kako buka motora ne bi aktivirala mine. Neizostavan dio opreme su bespilotni sustavi. Površinski dronovi tipa "Seehund" (tuljan) simuliraju zvučni i magnetski trag velikih brodova kako bi aktivirali mine, dok podvodni dronovi "Seefuchs" (morska lisica) mogu identificirati i uništavati mine. Kada tehnologija dosegne svoje granice, na teren izlaze specijalizirani vojni ronioci.

Potrebna suglasnost svih strana

Ključni preduvjet za misiju je suglasnost obalnih država, poput Omana, ali i strana uključenih u sukob. "Iranci se, naravno, moraju složiti. Moraju prihvatiti da mornarice drugih zemalja pomažu u razminiranju Hormuškog tjesnaca", poručuje Peters. Prema riječima francuskog predsjednika Emmanuela Macrona, oko 20 država već je obećalo konkretan doprinos. "Vrlo je važno da Njemačka, Francuska i Ujedinjeno Kraljevstvo, ako budu sudjelovali, jasno daju do znanja da nisu strane u sukobu i da ne stoje ni na strani SAD-a ni na strani Irana", naglašava Nitya Labh. Smatra da bi bilo poželjno da se misiji pridruže i mornarice zaljevskih država poput Omana ili Saudijske Arabije.

Konačni dogovor još se čeka

Hoće li do pomorske misije uopće doći, ovisi o provedbi okvirnog sporazuma između Irana i SAD-a. Taj sporazum početna je točka za pregovore o otvorenim pitanjima, prije svega o iranskom nuklearnom programu, s ciljem postizanja konačnog sporazuma u roku od 60 dana. Njemački kancelar Friedrich Merz (CDU) u srijedu je umanjio očekivanja o brzom početku misije, procijenivši da će Bundestag o mandatu raspravljati tek na posljednjem zasjedanju prije ljetne stanke, koja počinje 6. srpnja.

Unatoč tome, njemačka mornarica zauzima početne položaje. "Mi smo spremni. Kada za to dođe vrijeme, bit ćemo spremni", naglasio je ministar Pistorius. Ako misija bude odobrena, brodovi bi mogli vrlo brzo biti premješteni u Hormuški tjesnac. Do tada sudjeluju u pomorskoj misiji Europske unije ASPIDES, koja nadzire pomorske putove u Crvenom moru.