POD VELIKIM pritiskom demokršćani (CDU/CSU) i socijaldemokrati (SPD) vode preliminarne razgovore o mogućoj koaliciji.

Ali ogroman nedostatak sredstava u državnom proračunu ima prioritet. Ustanovljeno je da u naredne četiri godine 130 milijardi eura neće biti pokriveno proračunskim prihodima.

Njemački ekonomisti su izračunali da će dodatno naoružavanje Bundeswehra u sljedećih nekoliko godina koštati 400 milijardi eura. Istovremeno je potrebno oko 500 milijardi za obnovu zastarjele infrastrukture. Taj novac bi otišao na sanaciju i gradnju cesta, mostova, željeznice, piše Deutsche Welle.

"Stvarno velika bazuka", napisao je Berenbergov ekonomist Holger Schmieding komentirajući njemačke mjere. "Ovi prijedlozi za trenutačno labavljenje njemačkih fiskalnih pravila vjerojatno će biti doneseni. Oni su fiskalna promjena za Njemačku."

"Kočnica zaduživanja"

Potencijalni koalicijski partneri sada reagiraju na te brojke. Svi izdaci za obranu koji idu iznad jedan posto BDP-a bit će izuzeti iz ograničavanja novih zaduživanja države, poznatog kao "kočnica zaduživanja".

Promjenu ovog pravila je najavio šef demokršćana i vjerojatno budući premijer Friedrich Merz. "Uzimajući u obzir ugrožavanje naše slobode i mira na našem kontinentu, za našu obranu mora vrijediti pravilo da će dobiti što god je potrebno", rekao je Merz.

Sanirati ceste, pruge i mostove

Osim toga, trebao bi biti osnovan "specijalni fond" od 500 milijardi eura na rok od 10 godina. 100 milijardi od ukupnog iznosa namijenjeno je njemačkim pokrajinama. "Konačno ćemo prevladati investicijski zastoj u našoj zemlji", rekao je šef socijaldemokrata Lars Klingbeil. Pokrajinama će na temelju izmjene "kočnice zaduživanja" i ubuduće biti omogućeno zaduživanje u manjem obujmu – u visini od 0.35 posto njihovog BDP-a. Do sada je to bila privilegija savezne države.

Socijaldemokrati i demokršćani će idući tjedan podnijeti zahtjev u Bundestagu da se promijeni ustavna odredba o limitu zaduživanja. U još uvijek aktualnom sazivu Bundestaga za tu promjenu postoji nužna dvotrećinska većina, jer su i Zeleni nagovijestili da će glasati za promjenu.

Novi saziv parlamenta je doduše izabran 23. veljače, ali do njegovog prvog zasjedanja 24. ožujka dosadašnji saziv parlamenta ima pravo odlučivanja. U novom sazivu bi za dvotrećinsku većinu bili potrebni glasovi Ljevice ili djelomično ekstremno desničarske Alternative za Njemačku. Dok se Ljevica protivi povećanju izdataka za vojsku, Alternativa za Njemačku (AfD) se općenito protivi promjeni "kočnice zaduživanja".

Specijalni fond unatoč ograničenju zaduživanja – kako je to moguće?

Radi se o ogromnim iznosima. Primjerice, ukupni proračun Njemačke je prošle godine iznosio 467 milijardi eura. Udio kredita iznosio je svega 25 milijardi eura, ostatak je pokriven prihodima. Time je proračun bio usvojen po pravilima ograničavanja novog zaduživanja.

"Posebna imovina" ili "specijalni fondovi" su dijelovi državnih financija kojima se upravlja odvojeno od normalnog proračuna, pa za njih ne vrijedi "kočnica zaduživanja". Ti iznosi ne moraju biti odobreni svake godine u parlamentu, već samo jednom, dvotrećinskom većinom u oba parlamentarna doma – Bundestagu i Bundesratu. Od tog trenutka trošenje novca se može protegnuti godinama.

Nije imovina, već dugovi

Kritičari govore da je to proračun u sjeni i takvu financijsku politiku nazivaju "kreativnim knjigovodstvom". Ni njemački Savezni revizijski sud nije sretan zbog ovakvog razvoja događaja.

U izvještaju za 2023. ova institucija koja kontrolira trošenje državnih sredstava sastavila je izvještaj o "posebnoj imovini" u kojem se kaže da je korektnije govoriti o "posebnim dugovima" jer se radi o "najvećim dijelom izmještenim dužničkim blagajnama". Savezni revizijski sud je nabrojao ukupno 29 "posebnih imovina", a najstarija od njih je iz pedesetih godina prošlog stoljeća.

Među najveće takve financijske stavke spadao je Fond za stabilizaciju financijskog tržišta, stvoren u vrijeme svjetske financijske krize 2008. Tada je kredit iznosio 90 milijardi eura. Godine 2020. je stvoren Fond za stabilizaciju kako bi se ublažile gospodarske i društvene posljedice pandemije koronavirusa.

Taj fond je igrao ključnu ulogu poslije pobjede socijaldemokrata na izborima 2021. i formiranja koalicijske vlade s liberalima (FDP) i Zelenima. Kreditni iznos od 60 milijardi eura nije bio upotrijebljen za vrijeme pandemije. Nova vlada je preusmjerila ta sredstva u zaštitu klime. Demokršćanska oporba je zbog toga podnijela tužbu Ustavnom sudu, tvrdeći da se tako zaobilazi "kočnica zaduživanja". Ustavni sud je potvrdio navode iz tužbe. Taj dio kredita potom nije mogao biti aktiviran za druge svrhe.

100 milijardi za Bundeswehr potrošit će se 2027.

Dva specijalna fonda su osnovana 2022. Prvi je bio posljedica ruskog napada na Ukrajinu. Bundestag je odlučio modernizirati njemačku vojsku, koja je desetljećima bila zapostavljana, novim kreditima u visini od 100 milijardi eura. Taj novac će biti potrošen već 2027. Drugi specijalni fond 2022. je osnovan da bi se poguralo njemačko gospodarstvo i podržalo u vrijeme energetske krize.

Njemački Savezni revizijski sud je u svom izvještaju ustanovio da zbroj tih većih "posebnih imovina" – kreditima napunjenih fondova – iznosi oko 869 milijardi eura. Samo desetina te sume je pokrivena realnim prihodima. Dužnički potencijal tih specijalnih fondova je iznosio 522 milijarde eura. To je pet puta više od planiranih kredita za državne proračune između 2023. i 2027., koji su formirani po pravilima "kočnice zaduživanja".

Izdaci za kamate su ogromni

Novi krediti će dovesti do znatnog povećanja zaduživanja. U zemljama Europske unije dugovi ne smiju prelaziti 60 posto bruto domaćeg proizvoda. Ako se neka država zaduži preko te granice, obvezna je smanjiti svoje zaduženje i suočava se s financijskim kaznama. One za zemlje koje imaju zaduženje između 60 i 90 posto iznose 0.5 posto godišnje.

Osim toga, krediti se uzimaju na financijskom tržištu, pa se plaćaju kamate. Njemačka se tijekom proteklih desetljeća zadužila za 1.7 bilijuna eura. Prošle godine se iz proračuna moralo izdvojiti 33 milijarde eura za kamate. Godinu prije toga to je bilo čak 39 milijardi eura, budući da su kamate zbog inflacije porasle.

Pravni i financijski stručnjaci upozoravaju da će novo gomilanje dugova znatno povećati opterećenje proračuna kamatama na kredite. Situacija će se tako zaoštriti, ograničavajući dodatno politički manevarski prostor.