NJEMAČKI ministar obrane Boris Pistorius izjavio je prošle godine da se Nijemci moraju pripremiti za rat do 2029. godine. Njemačka vlada povećava troškove obrane, a proizvođači automobila razmatraju prenamjenu tvornica za proizvodnju vojne opreme, dok se zemlja suočava s mogućnošću da bi Europa uskoro mogla biti uvučena u potpuni sukob.

Jedna je tvrtka prepoznala novu tržišnu nišu: uslugu posredovanja u prodaji nuklearnih skloništa. Vlasnik i direktor tvrtke German Bunker Makler, Peter Aurnhammer, rekao je za Euronews da potražnja za objektima otpornima na eksplozije značajno raste.

Sve više ljudi podiže skloništa u svojim domovima

Njegovi su kupci rasprostranjeni po cijeloj Njemačkoj. Sve više ljudi podiže skloništa u svojim domovima. Njemačka ima velik broj skloništa i bunkera koji su ostali iz Drugog svjetskog rata i Hladnog rata, ali mnogi od njih zahtijevaju popravke ili obnovu.

Prema internetskoj stranici Bunker Maklera, u Njemačkoj ne postoji nijedno javno sklonište za civile: "Politička zbivanja u prošloj godini dovela su do promjene stavova u društvu, pa obitelji sada poduzimaju korake kako bi osigurale vlastitu sigurnost".

Tvrtka nudi građanima koji ne mogu izgraditi vlastita skloništa mogućnost da rezerviraju mjesta u slučaju nuklearnog napada. German Bunker Makler također nudi mjesta u takozvanim "hotelima-skloništima" u sklopu prenamjene podzemnih garaža u skloništa u slučaju izvanrednog stanja.

Po potrebi, garaže se mogu isprazniti od automobila, postaviti kreveti i zalihe, te uključiti ventilacijski sustavi. Tvrtka nudi prostore po cijeni između 35 i 89 eura dnevno u mirnodopsko vrijeme, te između 85 i 180 eura dnevno u hitnim situacijama.

Skuplji paket uključuje mjesto u skloništu i sobu u hotelu

Pretplate započinju u mirnodopsko vrijeme, a ugovori traju između sedam i deset godina. Skuplji paket uključuje mjesto u skloništu, sobu u hotelu s četiri zvjezdice, zajamčene zalihe hrane za tri mjeseca te prostor za wellness i spa. Jeftiniji paket uključuje samo mjesto u skloništu, a hotelska usluga se može koristiti samo za vrijeme izvanrednog stanja.

Prema izvješću njemačkog Bundestaga iz siječnja ove godine, postoji 579 skloništa, s otprilike 478.000 mjesta, što je ostatak od 2000 skloništa izgrađenih u nekadašnjim zapadnonjemačkim saveznim državama.

Među njima su podzemne garaže, željezničke stanice i zaštićene bolnice koje su izgrađene za vrijeme Drugog svjetskog rata. Međutim, prema tim podacima, nijedna civilna obrambena infrastruktura u zemlji nije funkcionalna niti operativna.

Vlada je 2008. godine odlučila napustiti koncept skloništa i prestati s funkcionalnim održavanjem javnih skloništa jer je Europa tada živjela u relativno mirnim vremenima.

Švicarska je krajem prošle godine najavila da će uložiti oko 250 milijuna eura u nadogradnju svojih skloništa za hitne slučajeve. Prema švicarskom zakonu, svaki građanin mora imati pristup skloništu, a svaka nova zgrada mora imati izgrađeno sklonište. Skloništa imaju ojačana vrata za zaštitu od nuklearnih eksplozija, no trenutačno ih mnogi koriste kao vinske podrume.