OSTATI ili otići? Suočeni s visokim troškovima i sporim rastom u Njemačkoj, neki poslovni čelnici razmatraju preseljenje poslovanja ili barem ulaganja u inozemstvo. Njemačke tvrtke svih veličina nastavljaju seliti svoje operacije, pa tako Gardena, proizvođač vrtnog alata iz Ulma, prema medijskim napisima planira ukinuti 250 radnih mjesta u Njemačkoj i dio poslovanja preseliti u Češku, što je smanjenje domaće radne snage za 10 posto.

I veliki globalni igrači poput kemijskog diva BASF-a nastavljaju ulagati u inozemstvu, a početkom godine objavljeno je da tvrtka namjerava preseliti servisne pozicije u Indiju, piše DW.

Preseljenja i gubitak radnih mjesta

Prošle je godine situacija opisivana još dramatičnijim tonovima. "Njemačka industrijska kriza u punom je jeku", objavio je u studenom internetski magazin Finanzmarktwelt, pozivajući se na podatke Saveznog ureda za statistiku za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Noviji podaci još nisu dostupni.

Prema tim podacima, oko 1300 njemačkih tvrtki s više od 50 zaposlenih preselilo je poslovne funkcije u inozemstvo između 2021. i 2023. godine, što odgovara udjelu od 2.2 posto svih tvrtki te veličine sa sjedištem u Njemačkoj.

Zbog tih preseljenja navodno je izgubljeno oko 50.800 radnih mjesta u zemlji, a mnogi su strahovali da će se taj trend nastaviti ili čak ubrzati zbog visokih troškova energije i rada u Njemačkoj.

Ipak drugačiji trend

Međutim, njemačka državna razvojna banka KfW već primjećuje drugačiji trend. Njezin odjel za istraživanja u lipnju je objavio da se "mnoga srednja poduzeća povlače iz međunarodnog poslovanja". Prema nalazima banke, broj njemačkih srednjih poduzeća aktivnih u inozemstvu pao je s oko 880.000 u 2022. na približno 760.000 godinu dana kasnije.

"Opći uvjeti za vanjsku trgovinu znatno su se pogoršali", rekao je Dirk Schumacher, glavni ekonomist KfW-a, pripisujući to "geopolitičkim napetostima u Ukrajini i na Bliskom istoku, rastućoj izvoznoj konkurenciji iz Kine u ključnim industrijama i protekcionističkoj trgovinskoj politici Sjedinjenih Država."

Podaci koji zbunjuju

Potpuno drugačiju sliku prikazuje Udruženje njemačkih gospodarskih komora (DIHK). Pozivajući se na svoje istraživanje poslovne klime s početka 2026., glasnogovornik DIHK-a Sven Ehling rekao je da su troškovni pritisci na njemačku industriju dosegnuli rekordnu razinu, potičući mnoge tvrtke da planiraju veća ulaganja u inozemstvo.

Prema DIHK-u, 43 posto industrijskih tvrtki planira inozemna ulaganja ove godine, što je tri postotna boda više nego lani. "Razlozi su jasni: rastući troškovi, strukturni problemi i slabi gospodarski uvjeti u Njemačkoj kao poslovnoj lokaciji", izjavio je voditelj međunarodne trgovine DIHK-a, Volker Treier.

Promjena razloga za ulaganje

U prošlosti su inozemna ulaganja obično jačala domaće poslovanje i vodila većem zapošljavanju u Njemačkoj, što se posebno odnosilo na ulaganja radi otvaranja novih tržišta. Međutim, udio njemačkih tvrtki koje ulažu u inozemstvo prvenstveno radi razvoja tržišta pada, prema istraživanju DIHK-a, s 30 na 28 posto.

"Tvrtke su sada prisiljene ulagati u inozemstvo prvenstveno radi smanjenja troškova. To često dovodi do značajnih smanjenja na domaćim lokacijama", rekao je Treier. Inozemna ulaganja sada služe smanjenju troškova umjesto poticanju širenja.

Sve u svemu, trend inozemnih ulaganja daleko je od jasnog. Prema profesoru Steffenu Mülleru s Leibnizovog instituta za ekonomska istraživanja Halle (IWH), izravna ulaganja njemačkih tvrtki u inozemstvo "znatno su ispod rekordnih razina".

Statistika Bundesbanke, rekao je Müller za DW, pokazuje godišnje transakcije od 120 milijardi eura između 2017. i 2022. godine. Za usporedbu, brojke za 2024. iznose 80 milijardi eura, a za 2025. manje od 100 milijardi eura. Ti brojevi, smatra on, daju "malo razloga za pretpostavku da znatno više kapitala odlazi nego prethodnih godina".

Amerika gubi, Azija dobiva

Istraživanja otkrivaju i značajne promjene u odredištima njemačkih inozemnih ulaganja. Posebno Sjeverna Amerika gubi na privlačnosti, a udio njemačkih tvrtki koje tamo planiraju ulagati pao je s 48 na 44 posto.

Istodobno, raste angažman u Aziji. Prema DIHK-u, udio industrijskih tvrtki koje ulažu u Kinu povećava se s 31 na 34 posto. Azijsko-pacifička regija (bez Kine) također dobiva na važnosti, s rastom s 21 na 26 posto. "Carinski spor sa Sjedinjenim Državama potiče nesigurnost i uzrokuje da tvrtke odgađaju odluke", pojasnio je Treier.

S udjelom od 64 posto, eurozona ostaje najvažnija regija za ulaganja njemačkih tvrtki. Stabilnost, zajedničko jedinstveno tržište i zajednička valuta nude pouzdane okvirne uvjete, što je, kako napominje predstavnik DIHK-a, posebno važan čimbenik pri donošenju odluka o ulaganju u vremenima geopolitičke neizvjesnosti.