MINISTAR gospodarstva Ante Šušnjar komentirao je danas interes njemačkog obrambenog diva Rheinmetalla za Hrvatsku, rast cijena energenata i moguće Vladine intervencije, te je odgovorio na kritike vezane uz politiku plaća i inflaciju. Najavio je da bi Rheinmetall, nakon preuzimanja tvrtke DOK-ING, mogao biti zainteresiran i za druge hrvatske tvrtke, piše Net.hr.

Njemački div ne staje na DOK-ING-u

Komentirajući najave čelnika Rheinmetalla o tisućama novih radnih mjesta i značajnom rastu prihoda, Šušnjar je izrazio uvjerenje da su takvi planovi ostvarivi. "To je jedna globalna kompanija koja je jako stabilna s jednim velikim investicijskim ciklusom.

Meni je drago da su Republika Hrvatska i naši poduzetnici, pogotovo kompanije poput donedavno hrvatskog DOK-ING-a, prepoznati u tom svijetu", rekao je ministar. Naglasio je kako je DOK-ING godinama gradio vlastiti inovacijski sustav i razvio proizvode čija važnost danas sve više raste.

"Oni su bili niša u industriji, što je prilika za naše kompanije i gospodarstvo Republike Hrvatske da se nametnu u svjetskim razmjerima. Bili su vodeća kompanija za razminiranje, razvili su autonomna besposadna vozila za razne namjene, od gašenja požara do antiterorističkih akcija za vojnu primjenu.

Međutim, ta nekakva nišna industrija postaje mainstream industrija kada vidimo današnje trendove u svijetu pa i trendove ratovanja", pojasnio je. Šušnjar očekuje da suradnja s njemačkim proizvođačem neće stati samo na DOK-ING-u.

Kupnja hrvatske tvrtke

"Mislim da Rheinmetall neće stati na DOK-ING-u u Hrvatskoj. Imali smo nekoliko sastanaka. Oni su iskazali interes za još neke hrvatske kompanije koje bi se uključile", otkrio je, no više detalja nije htio iznositi. "To su osjetljivi postupci. Ne bih kao javni dužnosnik iznosio poslovne tajne.

Pogotovo kao odvjetnik koji je to bio 20 godina. Diskrecija je moje srednje ime, tako da o tim stvarima ne mogu govoriti", kazao je. Prema njegovim riječima, Njemačka je u Hrvatskoj prepoznala kvalitetu proizvoda i stručnih kadrova, ali i logističke prednosti poput pristupa moru i autocestama.

Na pitanje hoće li građani od utorka plaćati skuplje gorivo zbog novog rasta cijena nafte uslijed eskalacije sukoba na Bliskom istoku, Šušnjar je potvrdio da Vlada prati situaciju. "Nažalost, došlo je ponovno do eskalacije sukoba na Bliskom istoku. Cijene danas na burzi rastu, ali mi ih pratimo cijelo vrijeme. Interveniramo po potrebi", rekao je.

O cijenama goriva

Potvrdio je da se dosadašnja praksa neće mijenjati, neovisno o turističkoj sezoni. "Mi uvijek interveniramo. Do sada su bile turističke sezone pa smo intervenirali. Tu smo da nađemo jedan optimalan, uravnotežen pristup koji će zadovoljiti potrebe proračuna, ali i potrebe našeg stanovništva i gospodarstva", kazao je ministar.

Dodao je kako ne očekuje značajniji rast cijena unatoč trenutnim kretanjima. "To su sve burzovne robe. Danas, primjerice, dizel raste oko 12 posto, Brent oko sedam posto, ali mi gledamo petnaestodnevni prosjek. Vidjet ćemo kakve će biti kalkulacije i cijene, no ne očekujemo drastičan skok", pojasnio je.

Upitan hoće li Vlada intervenirati i u slučaju da plin od jeseni poskupi osam posto, ministar je odgovorio da će konačna odluka ovisiti o okolnostima.

"Kod svih ovih pitanja vezanih uz energetiku prije svega moramo voditi računa o sigurnosti opskrbe i da energija bude dostupna", rekao je, podsjetivši da Hrvatska, za razliku od nekih susjednih država, tijekom prethodnih energetskih kriza nije imala problema s opskrbom.

Borba protiv inflacije

Govoreći o mogućim mjerama, napomenuo je da je Vlada prije posljednje eskalacije na Bliskom istoku postupno izlazila iz subvencija, ali se po potrebi i vratila. "Prije ove krize imali smo proces postupnog izlaska iz mjera subvencije, ali vidjeli ste da smo se vratili.

Do jeseni ćemo napraviti kalkulacije i prije svega interes građana i gospodarstva bit će nam na prvom mjestu. Borba protiv inflacije isto tako", poručio je.

Tvrdnje da kumulativni učinak inflacije za većinu obitelji doseže čak 45 posto ministar nije prihvatio bez detaljnog obrazloženja. "Volio bih vidjeti to stručno obrazloženje tih stručnjaka i koja je to matematika, na koji način oni to računaju", rekao je.

Pojasnio je da se pri procjeni stvarnog učinka inflacije mora uzeti u obzir i rast dohotka. "Postoje profesori makroekonomije koji su vrlo detaljno objasnili da kada gledamo kumulativni rast inflacije moramo gledati i rast raspoloživog dohotka. Tek onda možemo vidjeti koliki je stvarni pritisak na građane", kazao je.

Rast plaća

Odbacio je i tvrdnje Hrvatske udruge poslodavaca da je za inflaciju kriv rast plaća u javnom sektoru od 63 posto u tri godine. "To je jedan od primjera selektivnog prikazivanja statističkih podataka", rekao je, pozivajući se na analize koje to demistificiraju.

Naglasio je da je privatni sektor počeo povećavati plaće znatno prije javnog kako bi zadržao radnike. "Privatni sektor puno je ranije počeo dizati plaće i pratiti trendove zadržavanja radnika, a nešto kasnije javna uprava", rekao je. Usporedbu rasta plaća ocijenio je neprimjerenom.

"Ne mogu dostavljači i njihove plaće ulaziti u korelaciju s plaćama djelatnika javnog sektora, primjerice liječnika. Liječnici su visoko kvalificirani i imaju značajno više plaće od dostavljača. Uzimati takve statistike na taj način je selektivno zbrajanje krušaka, jabuka i šljiva", slikovito je objasnio.

Zaključio je da se rast plaća mora promatrati u dužem razdoblju te da se tada vidi da se ukupni rast u javnom i privatnom sektoru razlikuje tek u decimalama. "Treba uzeti puno širi period, od 2020. ili 2021. godine. Ukupni volumen rasta plaća u javnom i privatnom sektoru razlikuje se ne za jedan postotni bod, nego tek za decimalu postotnog boda", zaključio je Šušnjar.