Foto: Pixsell/Sanjin Strukić/FaZ

NAJAVA hrvatske vlade da pokreće javnu raspravu o uvođenju eura kao službene valute izazvala je interes austrijskih i njemačkih medija. O tome su proteklih dana izvijestili austrijska javna televizija ORF, dnevnici Der Standard i Die Presse te njemačke novine poput Frankfurter Allgemeine Zeitunga (FAZ), televizija NTV i portali poput EurActiva.

Iako je riječ tek o prvoj rundi vijesti na ovu temu, može se primijetiti određena skepsa prema ovoj namjeri vlade Andreja Plenkovića. FAZ je tako svoj članak o tome da Hrvatska planira pristupiti eurozoni ironično naslovio “Ova zemlja želi uvesti euro”, sugerirajući da je riječ o neslanoj šali.

Ističe se da postoje ''velike prepreke'' za pristupanje Hrvatske eurozoni, prvenstveno javni dug koji trenutačno iznosi više od 80 posto BDP-a, a da bi se uvelo euro kao službenu valutu potrebno je imati javni dug od 60 posto BDP-a.

''Hrvatska je među najsiromašnijim članicama EU-a''

''Najmlađa članica EU-a želi uvesti euro kroz sljedećih sedam-osam godina'', piše FAZ i dodaje kako je premijer Plenković najavio kako bi se taj proces trebao odigrati u dva mandata. ''Njegova vlada je trenutačno na vlasti dvije godine'', piše FAZ i dodaje kako je vlada u Zagrebu najavila da planira uvesti Hrvatsku u ERM 2 u roku od tri godine. ERM 2 je mehanizam usklađivanja financijske politike koji moraju proći sve članice EU-a koje žele postati dio eurozone.

S druge strane, naglašava se da je ''hrvatska ambicija da uvede euro došla u vrijeme kada to ima potporu vrha Europske unije'' te se podsjeća da je predsjednik Europske komisije Jean-Claude Juncker u rujanskom govoru o stanju EU-a obznanio svoju potporu ideji da istočnoeuropske članice uvedu zajedničku europsku valutu.

U drugim se člancima podsjeća da je Hrvatska od 2008. do 2015. bila u recesiji te da se ''protekle dvije godine gospodarstvo lagano oporavlja'', no Hrvatske je ''i dalje među najsiromašnijim članicama EU-a''.