UKRAJINSKI predsjednik Volodimir Zelenski sutra stiže u Beograd. Posjet se dugo planirao i nekoliko je puta odgađan. Prema informacijama iz diplomatskih krugova, u Kijevu postoji skupina koja se kategorički protivi posjetu Zelenskog Srbiji zbog proruskih stavova u toj zemlji, piše Frankfurter Allgemeine Zeitung (FAZ). List ocjenjuje da je posjet prvenstveno politički signal, iako će se službeno uglavnom razgovarati o gospodarskim temama, objavio je Deutsche Welle.

Iako nema službene potvrde, to se odnosi i na obrambeni sektor, pa sve do moguće zajedničke proizvodnje dronova. Tu bi proizvodnju u Srbiji mogli financirati Ujedinjeni Arapski Emirati. Novinar Michael Martens podsjeća da simpatije prema Rusiji i Vladimiru Putinu nigdje u Europi nisu toliko izražene kao u Srbiji.

Beogradsko vodstvo očito ne smatra da su Putinove snage pred odlučujućom pobjedom u Ukrajini. U skladu s tim jačaju kontakte s Ukrajinom, a ne prekidaju ni one s Rusijom, navodi Martens. Novinar FAZ-a razgovarao je i s Christopherom Hillom, donedavnim američkim veleposlanikom u Srbiji, koji je ispričao kako je na početku svojeg mandata 2022. godine povezao Ukrajinu i Srbiju.

"SAD-u je bilo važno da Srbija stoji na pravoj strani povijesti"

"Na početku mandata u Beogradu došao mi je ukrajinski veleposlanik s popisom vojnih potrepština koje su Ukrajini hitno trebale na bojištu. Moj tim u veleposlanstvu provjerio je mogu li Srbi ispuniti te narudžbe i mogli su", ispričao je Hill. "SAD je tada počeo podržavati kupnju znatnih količina srpskog streljiva, za koje smo znali da je Ukrajini hitno potrebno", dodao je.

FAZ piše da je svima, uključujući i Beograd, bilo jasno da će oružje preko Poljske ili Češke završiti u Ukrajini. To su znali i u Moskvi, iz koje je, podsjeća list, Beogradu stiglo više upozorenja. Navodno je jednom prilikom u Pekingu i sam Vladimir Putin osobno prigovorio Aleksandru Vučiću.

Hill je rekao kako je američkoj strani bilo važno da se srpski angažman ne shvati kao ratno profiterstvo, nego da bude povezan s dugoročnim vezama Srbije i Ukrajine koje se temelje na zajedničkim interesima. Bilo im je važno i da Srbija "stoji na pravoj strani povijesti", dodao je Hill.

"Srbija nije prodavala oružje Rusiji, barem ne u obujmu vrijednom spomena"

On smatra pretjeranima kritike na račun Beograda zbog nepriključivanja sankcijama protiv Moskve. Kao veleposlanik, kaže, zastupao je stav da "Srbija može poduzimati daleko bitnije mjere nego imati sporednu ulogu u režimu sankcija".

Christopher Hill također je htio izbjeći mogućnost da Srbija isporučuje oružje objema stranama. Umirovljeni diplomat kaže da je prioritet Amerikanaca bio "točno praćenje surađuje li Srbija na bilo koji način s Rusijom". Na kraju je Hill rekao da nije bilo prodaje srpskog oružja Rusiji, "barem ne u obujmu vrijednom spomena".

Frankfurter Allgemeine Zeitung piše i o ulozi Oleksandra Kamišina, savjetnika Zelenskog zaduženog za povezivanje ukrajinske namjenske industrije s europskim partnerima. List navodi da Kamišin i u Srbiji ima ulogu "iz pozadine".

Ukrajina i Srbija razgovaraju i o proizvodnji topničkog streljiva

Navodno je proteklih godina više puta bio u Srbiji i sa svojim timom posjećivao lokacije na kojima bi se zajednički mogli proizvoditi dronovi. Prema upućenim izvorima, tema razgovora bila je i proizvodnja topničkog streljiva, dodaje list.

Novinar Martens pojašnjava da je o svemu lakše dobiti podatke s američke strane nego iz Srbije jer je cijela situacija za Beograd vrlo osjetljiva. Srbija ovisi o ruskim isporukama plina. Bez njih država ne bi ostala bez plina, ali bi bio ugrožen velik dio investicijske računice u zemlji koja je proteklih godina privukla brojne ulagače.

"I srpsko i ukrajinsko gospodarstvo imaju interesa za sporazum"

U tekstu se dodaje da Ukrajina i Srbija rade na sporazumu o slobodnoj trgovini, no s ukrajinske strane se čuje kako bi do potpisivanja sporazuma moglo proći možda i do početka 2027. godine. "I srpsko i ukrajinsko gospodarstvo imaju interesa za takav sporazum", rekao je novinaru Marko Čadež, predsjednik Gospodarske komore Srbije.

U članku se za njega navodi da je "ispred i iza kulisa učinio puno za gospodarsko zbližavanje dviju država". Čadež posebno hvali ukrajinsku IT industriju, koja i u vrijeme rata bilježi rekorde te podsjeća da i Srbija ima rastuću IT scenu.