NORVEŽANI su danas počeli izlaziti na birališta, prvog od dva dana glasanja u tijesnoj utrci između lijevog bloka koji predvodi vladajuća Laburistička stranka i desnog bloka na čelu s populističkom Progresivnom strankom i konzervativcima.

Najmanje devet političkih stranaka trebalo bi ući u parlament, ali čelnici samo triju najvećih stranaka kandidati su za premijera. Izbori završavaju u ponedjeljak navečer.

Ključna pitanja kampanje

Ključna pitanja u predizbornoj kampanji bila su životni standard, porezi i javne usluge, a ishod bi se mogao odraziti na opskrbu Europe energijom i strujom kao i upravljanje norveškim državnim investicijskim fondom vrijednim dva bilijuna američkih dolara.

Geopolitika je također bila u fokusu birača i analitičari smatraju da bi to moglo koristiti laburistima i njihovom vođi, premijeru Jonasu Gahru Stoereu, bivšem ministru vanjskih poslova koji se predstavlja kao siguran izbor.

Ankete daju prednost ljevici

Laburisti i četiri manje stranke trebale bi, po prosjeku zadnjih ispitivanja javnog mnijenja, dobiti 88 zastupničkih mjesta, tri više od minimuma potrebnog za većinu. Godine 2021. ljevica je dobila zajedno 100 mjesta.

Progresivna stranka i Konzervativna stranka, zajedno s dvije manje skupine, na putu su da osvoje preostalo 81 zastupničko mjesto, ali razlika u anketama između lijevog i desnog bloka unutar je margine pogreške.

Od 2021., Stoere je trebao potporu poljoprivredne Stranke centra i Socijalističke ljevice, ali ankete pokazuju da će možda morati proširiti taj krug i uključiti Komunističku stranku i Zelene.

"Najvjerojatniji scenarij je da će Stoere biti ponovno izabran, ali to će biti 'tutti frutti' koalicija, koja će ići u jako različitim smjerovima", rekao je Jonas Stein, izvanredni profesor politologije na Sveučilištu u Tromsoeu.

Zeleni i komunisti traže promjene

Zeleni i komunisti mogli bi tražiti strože restrikcije za istraživanja nafte i plina, veće poreze za bogate i one s visokim prihodima te veću potrošnju iz državnog investicijskog fonda, najvećeg na svijetu.

Povratak Donalda Trumpa na vlast i ruski rat u Ukrajini izazivaju veliku zabrinutost u Norveškoj, zemlji od 5,6 milijuna stanovnika orijentiranoj na izvoz koja dijeli granicu s Rusijom na Arktiku.

Laburisti bi trebali dobiti oko 27 posto glasova, po ispitivanju agencije pollofpolls.no, po čemu bi bili najveća stranka.

Desnica obećava reforme

Na desnici, konzervativci bivše premijerke Erne Solberg zauzimali su se u kampanji za reformu javnog sektora i ukidanje poreza na bogatstvo koji po njima nepravedno opterećuje vlasnike poduzeća.

Glasači kao i u drugim zapadnim zemljama sve se više okreću prema više populističkim desnim opcijama. Protuimigrantska Progresivna strana Sylvi Listhaug u anketama dobiva oko 21 posto glasova, a konzervativci 14 posto.