DOK SE DANSKA muči s Trumpovim pretenzijama na Grenland, u Norveškoj se već danima raspravlja o riječima hrvatskog predsjednika Zorana Milanovića o strateškoj važnosti Svalbardskog arhipelaga. No prijetnjom se ne smatra Amerika, nego Rusija, koja u rudarskom naselju Barentsburgu ima svoje uporište na norveškom otočju u Arktičkom oceanu.

Norveški Institut Fridtjofa Nansena, koji se bavi međunarodnom politikom u područjima okoliša, klime i energetike, bioraznolikosti na Arktiku, sazvao je u četvrtak konferenciju o tome što Danska i Europa mogu učiniti kako bi zaustavile Trumpa i koliko je vjerojatno da će doći do vojne invazije na Grenland.

Sudionici konferencije nisu bili pretjerano optimistični. Ravnatelj instituta Iver Neumann vjeruje da će Trump anektirati Grenland: "Trump nema ni trunke diplomatske vještine u sebi. Razmišlja kao magnat nekretnina i stalno traži nove ljude kojima će oderati kožu".

Neumann također smatra da si Trump ne može priuštiti gubitak obraza nakon što je od Grenlanda napravio ogroman problem: "Pokret MAGA traži i očekuje nasilnika i snažnog muškarca kao predvodnika. Trump nema izlaza. Treba biti spreman na najgore".

Ruska prijetnja Svalbardu

Iako se na konferenciji nije razgovaralo o američkim pretenzijama na Svalbard, Milanovićeve riječi odjeknule su u smislu da bi Trumpov interes za Grenland mogao potaknuti Putina da posegne za norveškim otočjem. Neumann je rekao kako ruskom predsjedniku odgovara da tri svjetske sile - Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija - podijele svijet na interesne sfere.

Ni voditelj istraživanja Instituta Fridtjofa Nansena, Andreas Østhagen, ne vjeruje da je Trump zainteresiran za Svalbard, ali zabrinut je da će Putin svoju pozornost usmjeriti na norveške arktičke otoke.

"Svalbard je tempirana bomba koja neće nužno odmah eksplodirati, ali bi mogla eksplodirati ako situacija na Grenlandu eskalira. Ako se transatlantsko sigurnosno jamstvo dodatno pogorša, odnosno ako se pokaže da nam SAD neće priskočiti u pomoć, Europa neće imati dovoljno kapaciteta da se obrani", rekao je Østhagen za norveški Dagbladet.

Dok u Norveškoj zasad samo raspravljaju o prijetnjama svome suverenitetu na Arktiku, u Danskoj se ozbiljno strahuje od američke aneksije Grenlanda. Sastanak danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkke Rasmussena i grenlandske ministrice vanjskih poslova Vivian Motzfeldt s američkim potpredsjednikom J. D. Vanceom i državnim tajnikom Marcom Rubiom u srijedu u Washingtonu donio je nove tenzije.

Dogovoreno osnivanje "radne skupine"

Dogovoreno je ustrojavanje zajedničke "radne skupine" koja bi trebala pronaći rješenje za američke "sigurnosne zabrinutosti" i istodobno sačuvati danski suverenitet nad najvećim svjetskim otokom. Međutim, glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt izjavila je na konferenciji za novinare da je zadaća "radne skupine" tehnički raspraviti "američko preuzimanje Grenlanda".

"Nismo dogovorili nikakvu tehničku radnu skupinu koja će razmotriti kako SAD može zauzeti Grenland. Radna skupina mora istražiti je li uopće moguće udovoljiti američkim zahtjevima bez narušavanja danskog suvereniteta", rekao je Rasmussen za danski televizijski kanal TV2.

Osim diplomatskih aktivnosti, danska strana pokušava barem simbolično pružiti otpor Trumpovim pretenzijama, pa je tako u četvrtak na palači Christiansborg u Kopenhagenu, sjedištu danskog parlamenta, vlade i vrhovnog suda istaknuta grenlandska zastava.

Danski mediji objavljuju emotivne poruke građana koji zahtijevaju zaštitu suvereniteta i izražavaju prezir prema Trumpovoj administraciji. Javljaju se i razočarani danski vojnici koji su rame uz rame sa svojim američkim suborcima, uz dosta žrtava, sudjelovali u intervencijama u Iraku i Afganistanu, a bilo je i poziva da se Danska povuče iz kvalifikacija za Svjetsko nogometno prvenstvo 2026. u SAD-u.

Strah i neizvjesnost na Grenlandu

Aaja Chemnitz, jedna od dvije grenlandske zastupnice u danskom parlamentu, izabrana s liste socijaldemokratske stranke Inuit Ataqatigiit, za danske medije govorila je o zabrinutosti i neizvjesnosti u svojoj domovini.

"Ljudi dolaze na posao plačući, djeca u školama govore o aneksiji, starije osobe ne mogu spavati. Vidimo znakove destabilizacije grenlandskog društva. To stvara ekstremnu količinu neizvjesnosti. I poslovna zajednica na Grenlandu je pogođena i djelomično paralizirana neizvjesnom budućnosti. Teško je pokretati nove stvari kad ne znaš što te čeka", rekla je Chemnitz.