ZNANSTVENICI su otkrili da uobičajeni lijekovi protiv bolova, namijenjeni ljudima, značajno mijenjaju način na koji norveški škampi reagiraju na neugodne podražaje. Primjena analgetika škampima vrste Nephrops norvegicus prije izlaganja blagom električnom udaru smanjila je učestalost trzaja repom, što je njihovo tipično ponašanje pri bijegu. Ovo otkriće, proizašlo iz temeljite studije, donosi nove dokaze u prilog tezi da rakovi doživljavaju nocicepciju - fizičko registriranje štetnog podražaja, što je jedan od kriterija za definiranje boli kod životinja, piše Science Alert.

Izazov definiranja boli kod životinja

"Već postoje dokazi da deseteronožni rakovi pokazuju znakove nelagode i stresa kada su izloženi ozljedama, primjerice pri nasilnom uklanjanju kliješta", kaže zoofiziologinja Lynne Sneddon sa Sveučilišta u Göteborgu u Švedskoj. "Naši najnoviji pokusi pokazuju da norveški škampi negativno reagiraju na električne šokove, koji su bolni i za ljude."

Jastozi i drugi rakovi u mnogim se kulturama smatraju delikatesom, a ideja da te životinje nisu sposobne osjećati bol možda je olakšala primjenu metoda pripreme poput kuhanja živih jedinki. Ta je praksa danas u mnogim dijelovima svijeta zabranjena kao okrutnost prema životinjama, a vlada Ujedinjenog Kraljevstva službeno je priznala jastoge, hobotnice i rakove kao osjetilna bića.

Međutim, utvrđivanje može li životinja, a posebno rak, osjećati bol i dalje je izazov. Gotovo je nemoguće sa sigurnošću znati osjeća li životinja bol jer s njima ne možemo komunicirati na način koji bi nam otkrio uključuje li njihova reakcija i emocionalnu komponentu. To je i razlog zašto je Međunarodno udruženje za proučavanje boli nedavno ažuriralo svoju definiciju boli kao "neugodnog osjetilnog i emocionalnog iskustva povezanog sa stvarnim ili potencijalnim oštećenjem tkiva, ili sličnog tom iskustvu".

S druge strane, nocicepcija je "neurološki proces kodiranja štetnih podražaja". To znači da živčani sustav detektira podražaj koji može uzrokovati štetu i tu informaciju prenosi središnjem živčanom sustavu kako bi organizam mogao reagirati, bilo da je riječ o psu koji cvili ili pužu koji se povlači u kućicu.

Tijek eksperimenta

Električni udari, koji su predloženi kao "humanija" metoda usmrćivanja rakova prije kuhanja, prema novoj studiji izazivaju snažnu reakciju bijega. Istraživači su norveške škampe smjestili u kontrolirane uvjete u akvariju te su u vodu oko njih puštali blagu struju u trajanju od desetak sekundi.

Jednom kontrolnom skupinom škampa samo se rukovalo - premještani su iz akvarija u akvarij, što je bilo stresno, ali ne i štetno. Time se željelo osigurati da je promatrano ponašanje doista reakcija na šok, a ne samo na stres uzrokovan rukovanjem.

Nekim skupinama škampa dani su lijekovi protiv bolova prije eksperimenta. Jednima je ubrizgan aspirin, a drugi su stavljeni u vodu u kojoj je bio otopljen lidokain. Ponašanje škampa snimano je prije i poslije tretmana, a uzeti su i uzorci hemolimfe - tekućine koja je kod rakova ekvivalent krvi - kako bi se izmjerile kemikalije povezane sa stresom. Nakon što su životinje eutanazirane, ispitana je i aktivnost gena u tkivu živčanog sustava.

Analgetici su smanjili reakciju na šok

Škampi izloženi električnom udaru gotovo su bez iznimke reagirali brzim trzajima repa u pokušaju bijega. Međutim, ako su im prethodno dani lijekovi protiv bolova, trzanje repom se smanjilo ili je potpuno izostalo. Promjene u kemijskom sastavu krvi i aktivnosti gena također su pokazale povišenu razinu stresa kod šokiranih škampa, dokazujući da je učinak stvaran te da imaju fiziološku reakciju na štetne podražaje.

"To što lijekovi protiv bolova razvijeni za ljude djeluju i na norveške škampe pokazuje koliko slično funkcioniramo", ističe Sneddon. "Zbog toga je važno voditi računa o tome kako postupamo s rakovima i kako ih usmrćujemo, jednako kao što to činimo s pilićima i kravama."

Rezultati, zaključuju istraživači, upućuju na to da je potrebno učiniti više kako bi se smanjila potencijalna patnja životinja koje ljudi povijesno koriste bez previše obzira na njihovu dobrobit, kako u kulinarstvu tako i u laboratorijima.

"Dokazujući potencijal za nocicepciju izazvanu električnim šokom, kao i ublažavajuće učinke analgetika", pišu istraživači, "ova studija postavlja temelje za poboljšanje standarda dobrobiti deseteronožnih rakova u istraživanjima, akvakulturi i ribarstvu."