Novi broj časopisa "Jezik" - je li kras hrvatska riječ?
Tekst se nastavlja ispod oglasa
NOVI broj "Jezika" (3), časopisa za kulturu hrvatskoga književnog jezika, na prvom mjestu donosi članak geologa Hrvoja Malinara u kojemu se razmatra podrijetlo pojmova krš i kras.
U tekstu naslovljenom "Je li kras hrvatska riječ?" Malinar napominje kako duže vrijeme prati povremene polemičke članke u znanstvenom, znanstveno-popularnom i planinarskom tisku o ispravnosti riječi krš i kras, kojima su definirane osebujne pojave nastale u karbonatnim stijenama.
Autor koji se više od četrdeset godina bavi speleologijom za kras kaže da je stari hrvatski izraz, koji se javlja u dokumentima 1230. godine. Da je kras vrlo stara hrvatska riječ, a ne, kako neki tvrde, slovenski izraz, kako napominje, dokaz je šezdesetak toponima registriranih na području Hrvatske s korijenom kras.
Za jedan od glavnih razloga što je riječ kras bila zapostavljena u hrvatskom jezičnom standardu, Malinar drži prije tri desetljeća objavljeni terminološki rječnik iz područja karstologije (Roglić,1974.), kada je opširno definirana natuknica krš, a kraticom je označeno da je kras slovenska i srpska riječ.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
"Čudno je da brojni toponimi u Hrvatskoj s korijenom kras, kao i ostali dokazi, nisu tada ponukali Roglića da razmisli o uvođenju riječi kras u hrvatski standard", piše Malinar, koji za kras kaže da je po svojoj raširenosti naša riječ, više negoli bilo kojeg drugog slavenskog naroda.
Za razliku od krasa, toponimi s riječju krš u Hrvatskoj neusporedivo su manje zastupljeni, tvrdi, dodajući kako je krš kao toponim često zastupljen u Srbiji i Crnoj Gori, dok je tamo kras gotovo nepoznat.
Osim toga, napominje Malinar, krš u svemu ne znači isto što i kras. Krš je zadržao prvobitno značenje u smislu polomljeno kamenje, koje može biti vapnenačko ili silikatno. Nasuprot tomu hrvatski izraz kras poprimio je značenje korozivne pojave na vodotopivim stijenama - vapnencu, dolomitu i halitu. I silikatne stijene mogu biti skršene, tvrdi autor, ali na njima voda svojim djelovanjem neće tvoriti oblike poput škrapa, ponikava, jama, špilja. Pod izrazom kras, kako dodaje, podrazumijeva se i teren s karbonatnim stijenama pokrivenima aluvijem i raslinjem, pod uvjetom da su takvi tereni podložni korozivnom djelovanju vode u podzemlju.
Malinar u zaključku članka izražava nadu da će jezični stručnjaci "ispraviti nepravdu nanesenu hrvatskoj riječi kras".
Hrvatski polihistor, izumitelj i leksikograf Faust Vrančić riječ kras (kars) uvrstio je kao hrvatsku riječ u Rječniku pet najuglednijih europskih jezika (latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i madžarskog) koji je objavljen 1595. u Veneciji,
U nastavku "Jezik" objavljuje prvi dio komentirane bibliografije publicističkih članaka o hrvatskom pravopisu objavljenih u 2000. i 2001. pod naslovom "Pravopisni rat", odgovor Alemka Gluhaka na pitanje čitatelja kojega je zanimalo zašto se za jednu ribu upotrebljavaju dva slična naziva - bukva i bugva, i kakve veze ta riječ ima s nazivom za drvo bukva te osvrt Stjepana Babića "Znate li što je sit ili sita?".
(Hina) xmc ymc
U tekstu naslovljenom "Je li kras hrvatska riječ?" Malinar napominje kako duže vrijeme prati povremene polemičke članke u znanstvenom, znanstveno-popularnom i planinarskom tisku o ispravnosti riječi krš i kras, kojima su definirane osebujne pojave nastale u karbonatnim stijenama.
Autor koji se više od četrdeset godina bavi speleologijom za kras kaže da je stari hrvatski izraz, koji se javlja u dokumentima 1230. godine. Da je kras vrlo stara hrvatska riječ, a ne, kako neki tvrde, slovenski izraz, kako napominje, dokaz je šezdesetak toponima registriranih na području Hrvatske s korijenom kras.
Za jedan od glavnih razloga što je riječ kras bila zapostavljena u hrvatskom jezičnom standardu, Malinar drži prije tri desetljeća objavljeni terminološki rječnik iz područja karstologije (Roglić,1974.), kada je opširno definirana natuknica krš, a kraticom je označeno da je kras slovenska i srpska riječ.
Za razliku od krasa, toponimi s riječju krš u Hrvatskoj neusporedivo su manje zastupljeni, tvrdi, dodajući kako je krš kao toponim često zastupljen u Srbiji i Crnoj Gori, dok je tamo kras gotovo nepoznat.
Osim toga, napominje Malinar, krš u svemu ne znači isto što i kras. Krš je zadržao prvobitno značenje u smislu polomljeno kamenje, koje može biti vapnenačko ili silikatno. Nasuprot tomu hrvatski izraz kras poprimio je značenje korozivne pojave na vodotopivim stijenama - vapnencu, dolomitu i halitu. I silikatne stijene mogu biti skršene, tvrdi autor, ali na njima voda svojim djelovanjem neće tvoriti oblike poput škrapa, ponikava, jama, špilja. Pod izrazom kras, kako dodaje, podrazumijeva se i teren s karbonatnim stijenama pokrivenima aluvijem i raslinjem, pod uvjetom da su takvi tereni podložni korozivnom djelovanju vode u podzemlju.
Malinar u zaključku članka izražava nadu da će jezični stručnjaci "ispraviti nepravdu nanesenu hrvatskoj riječi kras".
Tekst se nastavlja ispod oglasa
Hrvatski polihistor, izumitelj i leksikograf Faust Vrančić riječ kras (kars) uvrstio je kao hrvatsku riječ u Rječniku pet najuglednijih europskih jezika (latinskog, talijanskog, njemačkog, hrvatskog i madžarskog) koji je objavljen 1595. u Veneciji,
U nastavku "Jezik" objavljuje prvi dio komentirane bibliografije publicističkih članaka o hrvatskom pravopisu objavljenih u 2000. i 2001. pod naslovom "Pravopisni rat", odgovor Alemka Gluhaka na pitanje čitatelja kojega je zanimalo zašto se za jednu ribu upotrebljavaju dva slična naziva - bukva i bugva, i kakve veze ta riječ ima s nazivom za drvo bukva te osvrt Stjepana Babića "Znate li što je sit ili sita?".
(Hina) xmc ymc

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati