NOVI val mafijaških obračuna u Srbiji ponovo je otvorio pitanje veza između vladajućeg SNS-a i organiziranog kriminala. Istovremeno kriza povjerenja sve više zahvaća ne samo oporbene birače, već i dio Vučićevih pristaša.

Slučaj ubojstva u beogradskom restoranu "27" u samo je dva tjedna doživio nekoliko velikih preokreta. Početna teza da je načelnik Policijske uprave u Beogradu Veselin Milić pomagao u skrivanju dokaza odbačena je tvrdnjom da on uopće nije bio na mjestu događaja kada je Saša Vuković Boske ubio Aleksandra Nešovića Baju. Ipak, za mnoge građane Srbije ključno pitanje ostaje isto: što je načelnik najveće policijske uprave u zemlji radio s dvojicom istaknutih pripadnika kriminalnog miljea, piše Deutsche Welle.

Za Stevana Dojčinovića, glavnog urednika istraživačkog portala KRIK, u ovom slučaju nema ničeg spektakularnog. "To što imamo policijskog načelnika povezanog s kriminalom koji sudjeluje u kaznenim djelima potpuno je poznata i već više puta dokazana stvar", kaže Dojčinović za DW. On tvrdi da je srpska država, odnosno Srpska napredna stranka (SNS) koja drži sve poluge moći, izravno isprepletena s organiziranim kriminalom.

"Država, međutim, nema stabilnog partnera, nego ovisno o okolnostima bira s kim će iz kriminalnog miljea surađivati. Do 2021. godine država je vrlo blisko surađivala s ograncima kavačkog klana, a onda se situacija preokrenula - oni su postali državni neprijatelji, a država je počela surađivati sa suparničkom skupinom", kaže Dojčinović. Prema njegovim riječima, upravo su ta promjenjiva savezništva doprinijela krvavim obračunima u srpskom podzemlju, u kojima je tijekom prošlog desetljeća u mafijaškim likvidacijama ubijeno više od stotinu ljudi, često usred bijela dana. Zato, kaže, ni posljednje ubojstvo nije bilo neuobičajeno.

"Taj slučaj je postao velik zato što je SNS-u odgovaralo da bude velik. Jer, unutar SNS-a različite struje surađuju s različitim kriminalnim grupama koje su sada u ratu", objašnjava Dojčinović.

Desetljeće dokaza

Tijekom proteklih deset godina, navodi o vezama političkog vrha Srbije i organiziranog kriminala potkrepljivani su sudskim postupcima, iskazima svjedoka, dešifriranim komunikacijama s aplikacija i višegodišnjim radom istraživačkih novinara. Prema riječima novinara Branka Čečena, taj odnos vladajućeg SNS-a i kriminalnog podzemlja seže do samih početaka vladavine Aleksandra Vučića. "To vidimo ponajprije po tome što ljudi koji odjednom počinju dobivati poslove od države dolaze izravno iz kriminalnog miljea, poput Zvonka Veselinovića i Milana Radojičića", kaže Čečen.

Jedan od najupečatljivijih primjera proizašao je iz istrage protiv Veljka Belivuka, navodnog vođe jedne od najozloglašenijih organiziranih kriminalnih skupina u Srbiji. Kako je KRIK izvještavao sa suđenja, Belivuk je tužiteljima rekao da je odlučio "ispričati sve" o odnosu svoje skupine s predsjednikom Vučićem, tadašnjim ministrom unutarnjih poslova Aleksandrom Vulinom, Vučićevim bratom i drugim dužnosnicima koji su od njih tražili usluge, "a sada se prave da ih ne poznaju".

Dojčinović ukazuje i na WhatsApp poruke pronađene u Belivukovom telefonu nakon uhićenja 2016. godine, za koje tvrdi da otkrivaju zapovjedni lanac. "Belivuk je tražio odobrenja od vrlo važnog i utjecajnog člana Žandarmerije, Nenada Vučkovića Vučka, a on je odgovarao Dijani Hrkalović, drugoj osobi u policiji, koja je onda odgovarala svojim šefovima, ministru i, očito, predsjedniku", kaže Dojčinović. Još jedan dokaz pojavio se 2023., kada je KRIK objavio audiosnimku na kojoj se čuje kako Vučković vodi sastanak kriminalne skupine, raspravlja o poslovima i hvali se da njegova mreža "drži cijelu policiju u svojim rukama".

Odnos od obostrane koristi

Kako ističu i Dojčinović i Čečen, odnos države i organiziranog kriminala nije samo pitanje korupcije. Riječ je o aranžmanu od kojeg obje strane imaju korist: država pruža zaštitu, a kriminalne skupine zauzvrat obavljaju određene poslove. Tijekom prosvjeda koji su posljednje dvije godine zahvatili Srbiju, istraživački novinari identificirali su pripadnike kriminalnih skupina među muškarcima koji su bili smješteni u takozvanom Ćacilendu i koji su napadali prosvjednike.

Osobe iz organiziranog kriminala godinama se povezuju i s navijačkim skupinama koje kontroliraju tribine, čime se osigurava da se na stadionima što rjeđe čuju skandiranja protiv Vučića. "Ne štiti država neki narkokartel samo zato da bi taj kartel poslao par desetaka ljudi da napadaju prosvjednike. Ključna je stvar novac. Pojedinci koji vode državu također dobivaju dio prihoda. To je glavna motivacija. Ali pošto rade zajedno, naravno, kad god zatreba ljudstvo za ulicu ili stadion, mogu pozvati kriminalce i oni su se dužni odazvati", dodaje Dojčinović.

Političko-kriminalna zajednička poduzeća

Najjasnija ilustracija tog odnosa je Jovanjica, jedna od najvećih plantaža marihuane u Europi, otkrivena 2019. nedaleko od Beograda. Njezin vlasnik Predrag Koluvija godinama je gradio imidž uspješnog poduzetnika. Dobivao je državna priznanja, na svom imanju ugošćivao visoke državne dužnosnike i održavao bliske veze s pripadnicima policije, Sigurnosno-informativne agencije i Vojnosigurnosne agencije.

"Država je sama uključena u distribuciju droge", kaže Dojčinović. "Više ne govorimo o korupciji u smislu da kriminal potplaćuje državne službenike. Govorimo o tome da država ulazi u zajednički posao s kriminalom."

Zašto nitko iz vrha ne snosi posljedice?

Unatoč godinama istraga, sudskih postupaka i sve većem broju dokaza, nijedan od najvećih slučajeva organiziranog kriminala u Srbiji nije doveo do političke odgovornosti. Prema Dojčinoviću, tužiteljstvo koristi dešifriranu komunikaciju s aplikacije Sky za procesuiranje pripadnika kriminalnih skupina, ali izbjegava tragove koji vode prema politički osjetljivim osobama. "Tužiteljstvo faktički koristi Sky komunikaciju za progon kriminalaca, ali ne želi dirati i stvarati probleme političarima u Srbiji", kaže Dojčinović.

Vlast sve optužbe odbacuje i službeno tvrdi da vodi odlučnu borbu protiv organiziranog kriminala. "Kada mora, režim nekoga uhiti, ali onda razvodni taj slučaj, jednostavno zato što ne smije pustiti niz vodu suradnika koji bi mogao progovoriti i nanijeti štetu", dodaje Čečen.

Politička cijena

Ipak, prostor za manevriranje se sužava. Dok se prosvjedi nastavljaju diljem Srbije, pritisak na predsjednika Aleksandra Vučića raste. Branko Čečen vjeruje da pitanje suradnje s kriminalom sada počinje nagrizati čak i podršku među biračima koji nisu dio opozicije. "To su ljudi koji jesu za njega, ali nisu u njegovom klanu, nego im jednostavno odgovara da je Aleksandar Vučić na vlasti. Jer, jedno je zarađivati pod Vučićem, a drugo je biti bespomoćan pred kriminalcima i nemati policiju da te zaštiti", objašnjava Čečen.

Zbog toga je, smatra on, Vučić prvi put suočen s neizvjesnim izborima i pažljivo čuva kartu datuma njihova raspisivanja kako bi se održali u za njega najpovoljnijem trenutku. "Aleksandar Vučić ne izlazi na izbore za koje nije apsolutno siguran da će na njima pobijediti - prijevarom ili pošteno. Tako da je za njega ovo vrlo teška situacija. Ali čini se da se sprema na izbore kao na nešto što se mora dogoditi po zakonu i ustavu. To i dalje ne znači da će tih izbora i biti, jer vidimo da se ustav i zakon krše svakog dana, ali nadam se da nikome ne bi palo na pamet uvoditi diktaturu bez izbora", zaključuje Čečen.