Upozorenje se temelji na članku 7 Ugovora o Europskoj uniji koji je zamišljen kao kontrolni mehanizam koji bi trebao osigurati da zemlje članice zadrže “poštovanje prema ljudskim pravima, slobodi, demokraciji, jednakosti, vladavini prava i ljudskim pravima”. Indikativno je da se članak 7 u briselskim krugovima kolokvijalno naziva "nuklearna opcija".

 

 

"Unatoč opetovanim naporima tijekom skoro dvije godine da s poljskim vlastima započne konstruktivni dijalog u kontekstu okvira za vladavinu prava, Komisija je danas zaključila da postoji jasan rizik od ozbiljnog kršenja vladavine prava u Poljskoj", objavio je prvi potpredsjednik Komisije Frans Timmermans i dodao: “Ovdje se ne radi samo o Poljskoj. Ako okončate ili ograničite trodiobu vlasti, narušavate vladavinu prava, što znači i narušavanje funkcioniranja unije kao cjeline.” Komisija smatra da nova reforma politizira pravosuđe i dokida njegovu neovisnost, a isti zaključak donijela je i Venecijanska komisija, međunarodno povjerenstvo ustavnih stručnjaka.  

 

 

Ipak, malo je vjerojatno da će odluka dovesti do stvarnih sankcija za Poljsku, poput suspenzije njenog glasa u EK-u, piše New York Times. Za takvu mjeru Komisiji treba pristanak četiri petine od 27 ostalih članica, a Mađarska je već obećala da će glasati protiv. Mađarski premijer Viktor Orban i sam je često u konfliktu s Bruxellesom zbog kritika na račun svoje sve veće autoritarnosti i gušenja ljudskih prava i pluralizma u zemlji. 

 

Predsjednik EK-a, Jean Claude Juncker, opisao je u objavi na Twitteru razvoj događaja kao “težak dan” i za Poljsku i za EU, ali i pozvao novog poljskog premijera Mateusza Morawieckog u Bruxelles na razgovor. Timmermans je također naglasio kako su u EK-u “i dalje spremni na dijalog, svaki dan, 24 sata, sedam dana”. 

 

Spor između Bruxellesa i Varšave, koji traje već dvije godine, počeo je dolaskom na vlast desno-populističke Stranke prava i pravde, koja je obećala obračun s ostavštinom komunističkog režima i korupcijom u zemlji. Kulminirao je kada je poljski parlament početkom mjeseca izglasao reformu pravosudnog sustava prema kojoj će se smijeniti čak 40 % sudaca Vrhovnog suda i dati vladajućima kontrolu nad tijelom za izbor njihovih nasljednika. 

 

 

Glavna oporbena stranka, Građanska platforma, osudila je reformu kao otvaranje puta prema kraju demokracije u Poljskoj i pozdravila obranu poljskih prava i sloboda od “puzajuće diktature” Stranke prava i pravde. 

 

Vladajuća stranka na čelu s Jaroslawom Kaczynskim, bivšim premijerom Poljske kojeg mnogi smatraju pravim vlastodršcem u toj zemlji, već je ovog ljeta pokušala provesti potpunu čistku Vrhovnog suda. Međutim, nakon masovnih prosvjeda oporbe i civilnog društva zbog ovog alarmantnog pokušaja preuzimanja kontrole nad pravosuđem, predsjednik Duda uložio je veto, što je zategnulo njegove dotad bliske odnose s vladajućom strankom. Duda još uvijek nije potpisao ni novu verziju zakona. 

 

“Ovo je vrlo ozbiljna stvar, prvi put u povijesti EU-a da će ova procedura biti službeno započeta. Na kraju je to na odluci Vijeća, naravno, ali sama činjenica da se Komisija usudila predložiti nešto ovako ozbiljno kao što je ova nuklearna opcija, već je ogromna stvar”, komentirao je direktor Europskog instituta za europsku politiku iz Praga, Vladimir Bartović. 

 

Glasnogovornica poljske vlade Joanna Kopcinska kritizirala je upozorenje EK-a, nazivajući strah zbog narušavanja vladavine prava u toj zemlji “potpuno neosnovanim”, kao i “plašenje poljskog društva sankcijama”.

 

Potez je u svakom slučaju riskantan za EU, piše Wall Street Journal, jer riskira daljnje udaljavanje Varšave od onoga što se u populističkom žargonu često opisuje kao otuđena briselska elita. Isto tako, Bruxelles bi se mogao pokazati nemoćnim da zaista zauzda odmetnutu članicu, što bi dodatno pogoršalo njegov imidž. S druge strane, i Poljskoj, čak i bez konkretnih sankcija, prijeti stigma. zemlje koja krši europske vrijednosti, dok je u isto vrijeme među najvećim neto primateljima sredstava iz proračuna EU.