EUROPSKI obavještajni dužnosnici upozoravaju da bi Rusija uskoro mogla testirati NATO, a jedan od njih tvrdi da bi se potencijalni napad mogao dogoditi za "nekoliko mjeseci, a ne godina". Ta upozorenja slijede nakon što je poljski premijer Donald Tusk u parlamentu izjavio kako obavještajne procjene sugeriraju da bi Rusija u idućim mjesecima mogla pokrenuti napad dronovima ili projektilima na teritorij NATO-a. Cilj bi, prema njegovim riječima, bio dokazati da je "članak 5. više teoretski nego praktičan", piše The Guardian.

Upozorenja iz Varšave i Pariza

Francuski predsjednik Emmanuel Macron ocijenio je Tuskova upozorenja "utemeljenima i dobro dokumentiranima".  U petak je u Parizu sazvao hitan sastanak s čelnicima stranaka i kandidatima za predsjedničke izbore 2027. godine, na kojem se raspravljalo i o obavještajnim podacima koji ukazuju na rastuću prijetnju iz Rusije.

Strah od eskalacije raste u tjednu kada se u New Yorku okuplja Opća skupština UN-a, a zračni napadi s obje strane u rusko-ukrajinskom ratu postaju sve intenzivniji.

Procjene obavještajnih službi

U odvojenim intervjuima tijekom proteklog tjedna, trojica čelnika europskih obavještajnih službi iznijela su svoje viđenje potencijalne prijetnje iz Moskve. Michal Koudelka, šef češke sigurnosne službe BIS, rekao je da bi, uz pojačanu aktivnost dronova, dio planova Kremlja mogla biti i invazija manjeg opsega na teritorij NATO-a koji graniči s Rusijom.

"To je moguće. Moglo bi uključivati ograničeni upad, provokacije pod lažnom zastavom ili masovnu kampanju utjecaja", izjavio je u Pragu. Dodao je da bi se ovaj scenarij mogao ostvariti za "nekoliko mjeseci, a ne godina", ali je i napomenuo da "mnogi čine sve što mogu kako se to ne bi dogodilo".

Dužnosnici u trima baltičkim državama, koje graniče s Rusijom, oprezniji su u pogledu mogućnosti invazije ili druge ozbiljne eskalacije. Ističu da su resursi Moskve u Ukrajini rastegnuti i upozoravaju da bi naglašavanje mogućnosti napada moglo ići na ruku Kremlju. "Ne vidimo naznake neposrednog napada", rekao je Normunds Mežviets, glavni direktor latvijske državne sigurnosne službe VDD, u intervjuu u Rigi.

Priznao je da postoje znakovi da se Moskva priprema za odlučnije akcije u Europi, ali je dodao kako nije jasno jesu li ti planovi samo dio strategije destabilizacije. "I dalje je otvoreno pitanje imaju li izravne i konkretne planove ili je to samo dio njihovih općih pokušaja širenja straha i nesigurnosti u zapadnom društvu", rekao je.

Pozivi na smirenost

Baltički političari, koji su godinama kritizirali zapadnu Europu zbog blagog stava prema Rusiji, sada su se našli u neobičnoj poziciji. Pojedinim zapadnim čelnicima poručuju da smire retoriku u javnim nastupima jer strahuju da bi priče o skoroj invaziji mogle naštetiti njihovim društvima i gospodarstvima.

Glavni tajnik estonskog ministarstva vanjskih poslova, Jonatan Vseviov, osudio je "paniku na društvenim mrežama" koja se pojavila proteklih dana. "Ako bude razloga za strah od napada, budite sigurni: to ćemo jasno reći. Do tada, ostanite mirni, nastavite sa svojim životima i podržavajte Ukrajinu", napisao je na platformi X.

Mežviets je rekao da je, sveukupno gledajući, dobro što je zapadna Europa postala svjesnija prijetnje iz Rusije. "Prije 2022. stalno smo upozoravali partnere u zapadnoj Europi na opasnost iz Rusije, ali nas uglavnom nisu slušali. U 2022. pristup naših partnera se promijenio. Rekli su da se pokazalo da su Balti i Poljaci bili u pravu", kazao je.

Ruska taktika: eskalacija i sabotaža

Ni Mežviets ni Koudelka nisu htjeli govoriti o konkretnim obavještajnim podacima o navodnim ruskim planovima za iduće mjesece. Također nisu komentirali je li prošlomjesečni iznenadni posjet direktora CIA-e Johna Ratcliffea Moskvi, tijekom kojeg se zaustavio i u Rigi, bio motiviran željom da se Kremlj upozori na opasnosti napada na NATO. Nakon tog posjeta, glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov odbacio je glasine o ruskom napadu na NATO. "To nema nikakve veze sa stvarnošću niti s namjerama Ruske Federacije", izjavio je.

Ipak, mnogi u Europi još se sjećaju razdoblja uoči invazije na Ukrajinu 2022., kada su američki dužnosnici višekratno upozoravali da se Rusija sprema za napad, dok je Kremlj to uporno poricao.

Dok rat ulazi u svoju petu zimu, mirovni napori pod vodstvom SAD-a ne pokazuju znakove uspjeha, a Rusija i Ukrajina intenziviraju međusobne napade dronovima i projektilima. Ukrajina je proteklih mjeseci uništila velik dio ruske naftne infrastrukture napadima na rafinerije i druga postrojenja. Moskva često ponavlja da slanje oružja, obavještajnih podataka i vojnih savjetnika Ukrajini čini zapadne zemlje sudionicima u ratu i legitimnim ciljevima.

Dosad je izbjegavala akcije koje bi mogle izazvati koordinirani odgovor NATO-a. Umjesto toga, pokrenula je kampanju sabotaže protiv ciljeva u zemljama koje najglasnije podržavaju Ukrajinu, a događaju se i izolirani incidenti kojima se testiraju granice, poput onoga prije godinu dana kada je više od deset nenaoružanih dronova ušlo u poljski zračni prostor.

Koudelka kaže da je trenutna ruska taktika "eskalacija radi deeskalacije". Kremlj, prema njegovim riječima, želi pritisnuti slabe točke u zapadnim društvima kako bi oslabio njihovu podršku ukrajinskim ratnim naporima. "Vjeruju da će, ako dovoljno eskaliraju, europske zemlje odlučiti prestati podržavati Ukrajinu", rekao je.

Skepticizam oko mirovnih pregovora

Posljednjih tjedana Trumpova administracija ponovno pokušava pokrenuti mirovne pregovore u Ukrajini. Uz Ratcliffeov posjet Moskvi, američki izaslanici Steve Witkoff i Jared Kushner još su jednom otputovali u Moskvu, a prvi put su posjetili i Kijev. Iako Donald Trump često tvrdi da je ruski predsjednik Vladimir Putin zainteresiran za dogovor, u Europi vlada skepticizam oko toga ima li Kremlj interes za iskrene pregovore.

"Nisam vidio nikakve znakove da se u Moskvi ozbiljno razmatraju stvarni pregovori", rekao je Thomas Nilsson, šef švedske vojne obavještajne i sigurnosne službe, u intervjuu na marginama konferencije u Rigi. "Moja je procjena da oni i dalje misle kako mogu ostvariti svoje strateške ciljeve, pa samo glume pregovore", dodao je.

Sva trojica obavještajnih čelnika smatraju da će se ruska kampanja sabotaža u Europi vjerojatno intenzivirati u idućim mjesecima. Nilsson je nedavni incident s naoružanim dronom u zračnoj luci u Leipzigu, koji njemačke vlasti pripisuju ruskim obavještajcima, opisao kao prekretnicu. "Poslati naoružanu bespilotnu letjelicu u prometnu zračnu luku usred Europe... Ako imate napade koji mogu rezultirati ljudskim žrtvama ili gubitkom kritične infrastrukture s golemim posljedicama za društvo, mislim da to mijenja pravila igre", rekao je.

Mežviets kaže da Rusija prelazi s nasumičnog odabira meta za sabotaže i podmetanje požara, čiji je cilj bio sijanje panike, na specifične ciljeve povezane sa zapadnom potporom Ukrajini. "Vidimo da žele napasti željezničku infrastrukturu i logistiku za pomoć Ukrajini. Trenutno primjećujemo pomak prema metama u obrambenoj industriji", rekao je.

Nilsson smatra da iza nedavnog intenziviranja ruskih sabotaža stoji nekoliko ciljeva: smanjenje potpore Ukrajini, unošenje razdora u NATO i zastrašivanje europskog stanovništva.

"Mislim da bi Moskva voljela da NATO beskonačno raspravlja o konzultacijama prema članku 4., a da pritom ne poduzima nikakve konkretne akcije", rekao je. Koudelka je istaknuo da je još jedna posljedica kampanje sabotaža iscrpljivanje resursa obavještajnih službi, jer sumnje često ostaju čak i kada su incidenti uzrokovani drugim čimbenicima. "Sada obavještajne službe moraju istražiti svaki požar ili svaki kvar kao potencijalni teroristički napad, a to je za njih dobar rezultat", zaključio je.