ŽENEVSKE konvencije, koje imaju za cilj zaštitu ljudskih prava civila u ratu, potpisane su prije 75 godina, ali Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) smatra da nema mnogo razloga za slavlje.

"Međunarodno humanitarno pravo pod pritiskom je, zanemarivano i podrivano", rekla je predsjednica ICRC-a Mirjana Špoljarić u Ženevi.

Izrazila je veliku zabrinutost i upozorila da strane u sukobima sve češće pomiču granice onoga što se smatra dopuštenim u ratu. To slabi zaštitni učinak Ženevskih konvencija, rekla je.

ICRC je zadužen za praćenje poštivanja Ženevskih konvencija u svijetu. Četiri Ženevske konvencije potpisane su 12. kolovoza 1949., a ratificiralo ih je 196 zemalja. Primjenjuju se univerzalno, na vojske i nedržavne oružane skupine. Među ostalim, štite civile i ratne zarobljenike.

"Pomiču se granice dopuštenog u ratu"

Špoljarić je upozorila da se u sukobima sve češće napada bolnice i škole. Uz to, ponekad se blokira doprema humanitarne pomoći s argumentom da bi se taj materijal moglo zlorabiti u neke druge svrhe, a ne za pomoć civilima.

Pozvala je države i skupine u sukobima u svijetu da obnove svoju predanost Ženevskim konvencijama, upozorivši da je prije 25 godina bilo 20 aktivnih sukoba u svijetu, a danas ih je više od 120.

ICRC je u kontaktu s 200 strana u aktualnim sukobima i obučava mnoge od njih kako bi poštivali međunarodno humanitarno pravo.

Špoljarić je zatražila i da se donesu pravila o korištenju autonomnog oružja. To se odnosi na sustave s umjetnom inteligencijom, koji mogu samostalno pronalaziti i boriti se protiv meta. Ljudi bi u konačnici uvijek trebali odlučivati o korištenju oružja u ratu, rekla je. Špoljarić je pozvala političare u svim zemljama da više rade na rješavanju sukoba. "Gdje su mirotvorci? Gdje su muškarci i žene koji vode pregovore i čuvaju prostor za to?" rekla je.

Naglasila je da nijedna zemlja nije imuna na napade i da svi imaju gospodarske i društvene koristi dugi niz godina ako se sukobe riješi mirno ili ih se izbjegne.