SNIMKA koja prikazuje kako francuski lovački zrakoplov Rafale obara bespilotnu letjelicu iznad Latvije pokazuje kako se rat dronovima potaknut ruskom invazijom na Ukrajinu sve više prelijeva preko granica te naglašava rastuću prijetnju koju bespilotne letjelice predstavljaju za NATO. Francuske zračne snage potvrdile su da su njihovi zrakoplovi Rafale, koji su trenutačno raspoređeni u susjednoj Litvi, dignuti kao odgovor na upad drona.

Potvrda incidenta 

Dron je identificiran prije nego što ga je jedan od lovaca oborio iznad nenaseljenog područja. Incident je bio "demonstracija predanosti francuskih oružanih snaga doprinosu sigurnosti istočnog krila Europe", priopćeno je iz službe na platformi X. Latvijske oružane snage objavile su više detalja, navodeći da je jutros u 9:20 po lokalnom vremenu izdano žuto upozorenje za okruge Ludza, Balvi i Aluksne, što je dovelo do polijetanja NATO-ovih lovaca.

U 9:40 razina upozorenja podignuta je na narančastu za okruge Ludza i Rēzekne, kada je potvrđeno da letjelica ulazi u latvijski zračni prostor. Vojni glasnogovornik izjavio je za Reuters da je dron u latvijski zračni prostor ušao iz Rusije. Vlasti su upozorile stanovnike na tim područjima da "potraže zaklon u zatvorenim prostorima, zatvore prozore i vrata te da se pridržavaju načela dva zida". Dodali su: "Ako primijetite nisko leteći, sumnjiv ili opasan objekt, ne približavajte mu se i nazovite 112."

U 10:05 latvijske oružane snage potvrdile su da su se NATO-ovi lovci nalazili iznad okruga Rēzekne te da je "strana" bespilotna letjelica oborena iznad općine Berzgale. To se područje nalazi na manje od 35 kilometara od ruske granice i oko 550 kilometara od najbliže ukrajinske granice, pri čemu Bjelorusija, bliska saveznica Moskve, odvaja Latviju i Ukrajinu.

Snimke presretanja

Iako je i ranije bilo sličnih incidenata, ovo je prvi put da je takvo obaranje zabilježeno kamerom. Na društvenim mrežama kruže najmanje dvije snimke koje prikazuju događaj iz različitih kutova. Jedna prikazuje trenutak u kojem Rafale ispaljuje projektil zrak-zrak, koji ostavlja jasan dimni trag prije nego što detonira nekoliko sekundi kasnije. Druga snimka prikazuje posljedice obaranja. U pozadini obje snimke vidljiv je još jedan trag, no nije jasno je li riječ o dokazu prethodnog ispaljivanja projektila ili kondenzacijskom tragu drugog zrakoplova.

U tipičnoj konfiguraciji za misiju nadzora zračnog prostora Baltika, Rafale je naoružan projektilima zrak-zrak MICA. Ovo oružje, koje djeluje izvan vizualnog dometa, može biti opremljeno aktivnim radarskim ili infracrvenim sustavom navođenja, a obično se koristi kombinacija obaju. Projektil MICA koristi motor s vektorskim potiskom za poboljšanu agilnost i ima deklarirani maksimalni domet od oko 60 kilometara.

NATO-ova misija na istočnom krilu

Odred francuskih zračnih i svemirskih snaga s lovcima Rafale trenutačno sudjeluje u NATO-ovoj misiji nadzora zračnog prostora Baltika (Baltic Air Policing) iz zračne baze Šiauliai u Litvi. Misija štiti zračni prostor Estonije, Latvije i Litve otkako su se te tri zemlje pridružile savezu 2004. godine. Budući da baltičke države nemaju vlastite flote borbenih zrakoplova, savezničke zemlje naizmjence šalju svoje odrede u baze u Litvi i Estoniji, gdje su u stalnoj pripravnosti za brzo djelovanje.

Lovci u sklopu misije rutinski polijeću kako bi identificirali i presreli ruske vojne zrakoplove koji djeluju u blizini zračnog prostora NATO-a, posebno na letovima prema i iz snažno militarizirane ruske eksklave Kalinjingrad, koji se često odvijaju bez planova leta, radio kontakta ili uključenih transpondera. Nakon ruske aneksije Krima 2014., NATO je ojačao misiju dodatnim zrakoplovima i lokacijama, čineći je jednom od najvidljivijih operacija odvraćanja na istočnom krilu saveza.

Sve veća prijetnja dronova

Rat u Ukrajini donio je novu dimenziju misiji nadzora zračnog prostora Baltika. Ovo nije prvi put da NATO-ov lovac obara dron u regiji. Rumunjski F-16 je 19. svibnja ove godine oborio ukrajinski dron iznad Estonije nakon što je letjelica zalutala u zračni prostor NATO-a, navodno zbog ruskog elektroničkog ometanja. Prošlog rujna, NATO-ovi lovci oborili su najmanje tri, a vjerojatno i četiri ruska drona nakon 19 zabilježenih povreda poljskog zračnog prostora. Poljske vlasti tada su ocijenile da dronovi "nisu skrenuli s kursa, već su bili namjerno usmjereni".

Od 2022. zabilježeno je nekoliko incidenata u kojima su dronovi ili ostaci projektila ušli ili pali na teritorij NATO-a, uključujući Poljsku i Rumunjsku. Krajem prošlog mjeseca, ruski dron kamikaza zalutao je u rumunjski zračni prostor prije nego što je udario u stambenu zgradu i ozlijedio civile, što je bio prvi takav incident. NATO je, odgovarajući na upit o današnjem obaranju, potvrdio prijetnju elektroničkog ometanja. "Iako se okolnosti ovog incidenta još istražuju, poznato je da u ovoj regiji dolazi do ometanja signala, što može predstavljati ozbiljan sigurnosni rizik, uključujući i za civilno zrakoplovstvo", rekao je glasnogovornik saveza.

Cijena obrane i budući izazovi

Današnji incident događa se u vrijeme pojačanih ukrajinskih napada dronovima na ruske ciljeve u baltičkoj regiji. Prošlog tjedna ukrajinski dronovi pogodili su naftni terminal u Sankt Peterburgu, bazu Baltičke flote u Kronstadtu i tvornicu oružja u Tambovskoj oblasti. Nakon napada na Kronstadt potvrđena je velika šteta na korveti klase Stereguščij.

Iako je današnje presretanje bilo uspješno, ono otvara pitanje isplativosti korištenja skupih projektila protiv relativno jeftinih dronova. Francusko ministarstvo obrane planira do ljeta uvesti jeftiniju protudronsku sposobnost za zrakoplove Rafale, a već su započela testiranja podvjesnika s laserski navođenim raketama kalibra 68 mm. Kao odgovor na novu prijetnju, NATO ubrzava razvoj slojevite obrane koja uključuje protuzračne sustave kratkog dometa, elektroničko ratovanje i druge tehnologije.

Ipak, borbeni zrakoplovi ostat će ključna opcija, osobito kao krajnja mjera obrane, kada dron predstavlja neposrednu prijetnju ili kada je potrebna vizualna identifikacija. Današnje snimke ne samo da ilustriraju promjenjivu prirodu misije nadzora Baltika zbog rata u Ukrajini, već i naglašavaju rastuću opasnost od dronova i krstarećih projektila koji, namjerno ili slučajno, mogu prijeći granice uz vrlo kratko vrijeme upozorenja.