Objavljena zbirka povijesnih rasprava "Hrvati i Goti"
Tekst se nastavlja ispod oglasa
SPLITSKI nakladnik "Marjan tisak" objavio je zbirku rasprava iz rane hrvatske povijesti "Hrvati i Goti", koju je priredio Robert Tafra.
Uvodnu raspravu je napisao stručnjak za pitanja hrvatske etnogeneze Ivan Mužić.
Potankom analizom povijesnih izvora, kao što su Porfirogenetov "De administrando imperio", Dukljaninov "Sclavorum regnum" i Tomina Historia salonitana, Mužić ističe da se na područje rimske Dalmacije u VI. stoljeću doseljuje narod tzv. Goto-Slavena.
On središte njihove državne organizacije smješta na prostoru negdašnje Liburnije, odnosno današnjih hrvatskih pokrajina Gacke i Like.
Oni će se nametnuti starosjediocima Dalmatima, koje Mužić kao "Dalmatine" pronalazi u tituliranju hrvatskih narodnih vladara.
Tekst se nastavlja ispod oglasa
U prvom dijelu knjige objavljeni su radovi o Gotima uglednih mediavelista kao što su Jakob Kelemina, Stjepan Antoljak, Đuro Basler i Ante Uglešić.
Rasprava arheologa Mihovila Abramića tiskana je na talijanskom, a Gregora Čremošnika na njemačkom jeziku.
Drugi dio knjige u prilozima donosi raspravu o Hrvatima i Srbima negdašnjeg austrijskog sveučilišnog profesora Ljudevita Gumplowitza, prvoga hrvatskoga gotoslova Kerubina Šegvića, jezikoslovca Josipa Hamma o podrijetlu glagoljice te Gregora Čremošnika o srednjovjekovnom bogumilstvu u Bosni.
Na kraju bibliografica Neda Anzulović objavljuje popis literature o Gotima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.
Uvodnu raspravu je napisao stručnjak za pitanja hrvatske etnogeneze Ivan Mužić.
Potankom analizom povijesnih izvora, kao što su Porfirogenetov "De administrando imperio", Dukljaninov "Sclavorum regnum" i Tomina Historia salonitana, Mužić ističe da se na područje rimske Dalmacije u VI. stoljeću doseljuje narod tzv. Goto-Slavena.
On središte njihove državne organizacije smješta na prostoru negdašnje Liburnije, odnosno današnjih hrvatskih pokrajina Gacke i Like.
Oni će se nametnuti starosjediocima Dalmatima, koje Mužić kao "Dalmatine" pronalazi u tituliranju hrvatskih narodnih vladara.
U prvom dijelu knjige objavljeni su radovi o Gotima uglednih mediavelista kao što su Jakob Kelemina, Stjepan Antoljak, Đuro Basler i Ante Uglešić.
Rasprava arheologa Mihovila Abramića tiskana je na talijanskom, a Gregora Čremošnika na njemačkom jeziku.
Drugi dio knjige u prilozima donosi raspravu o Hrvatima i Srbima negdašnjeg austrijskog sveučilišnog profesora Ljudevita Gumplowitza, prvoga hrvatskoga gotoslova Kerubina Šegvića, jezikoslovca Josipa Hamma o podrijetlu glagoljice te Gregora Čremošnika o srednjovjekovnom bogumilstvu u Bosni.
Na kraju bibliografica Neda Anzulović objavljuje popis literature o Gotima u Hrvatskoj i susjednim zemljama.

Ovo je .
Homepage nacije.
ovdje. Atraktivne fotografije i videe plaćamo.
Imate važnu priču? Javite se na desk@index.hr ili klikom
Želite raditi na Indexu? Prijavite se
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
Učitavanje komentara
Tražimo sadržaj koji
bi Vas mogao zanimati
bi Vas mogao zanimati