NOVI podaci Eurostata za drugu polovicu 2026. godine pokazuju da je samo osam od 29 europskih zemalja podiglo bruto minimalac od siječnja, dok je inflacija u istom razdoblju u eurozoni iznosila 3,2 posto. Poredak zemalja po visini minimalne plaće znatno se mijenja kada se u obzir uzme stvarna kupovna moć, piše Euronews.

U srpnju 2026. najvišu bruto minimalnu plaću u Europi ima Luksemburg s 2771 eurom. Slijede Irska (2391 €), Njemačka (2343 €), Nizozemska (2338 €) i Belgija (2234 €), čime čine skupinu od pet zemalja s minimalcem iznad 2000 eura. Francuska je s 1867 eura blizu te skupine.

U srednjoj kategoriji, s plaćama između 1000 i 2000 eura, nalazi se devet zemalja, uključujući Hrvatsku s 1050 eura. Tu su još i Slovenija (1482 €), Španjolska (1425 €), Litva (1153 €), Poljska (1119 €), Cipar (1088 €) te Grčka i Portugal s po 1073 eura.

Više od polovice promatranih zemalja, njih 15, ima bruto minimalnu plaću nižu od 1000 eura. Najniža je u Ukrajini (169 €) i Moldaviji (313 €). Unutar Europske unije, najniži minimalac ima Bugarska (620 €), no četiri zemlje kandidatkinje imaju viši iznos: Turska (621 €), Sjeverna Makedonija (624 €), Crna Gora (670 €) i Srbija (743 €).

Kupovna moć mijenja poredak

Kada se minimalne plaće u Europi usporede prema standardu kupovne moći (PPS), razlike među zemljama postaju manje nego kada se gledaju samo iznosi u eurima. Taj pokazatelj uzima u obzir razlike u cijenama i troškovima života te pokazuje koliko se robe i usluga za određeni iznos može kupiti u svakoj zemlji. PPS je umjetna jedinica koja omogućuje pravedniju usporedbu troškova života.

Prema podacima za srpanj 2026., na prvom je mjestu Njemačka s 2164 PPS-a. Slijedi Luksemburg s 2108 PPS-a, dok je Nizozemska treća s 2023 PPS-a. Belgija je na četvrtom mjestu s 1922 PPS-a, a Irska na petom s 1756 PPS-a. Iza njih nalaze se Francuska s 1692 PPS-a i Slovenija s 1660 PPS-a.

Hrvatska na 11. mjestu

Španjolska je osma s 1556 PPS-a, a odmah iza nje nalazi se Poljska s 1547 PPS-a. Prvih deset zaključuje Litva, čiji minimalac iznosi 1393 PPS-a. Hrvatska se nalazi na 11. mjestu s 1339 PPS-a. To znači da je prema kupovnoj moći hrvatski minimalac niži od minimalca u Litvi, Poljskoj, Španjolskoj i Sloveniji, ali viši nego u Rumunjskoj, Portugalu, Grčkoj i Cipru.

Iza Hrvatske slijedi Rumunjska s 1317 PPS-a. Portugal ima 1240 PPS-a, Grčka 1229, a Cipar 1220 PPS-a. Sjeverna Makedonija nalazi se na 16. mjestu s 1142 PPS-a, a Srbija je odmah iza nje s 1094 PPS-a. Obje zemlje tako prema kupovnoj moći prestižu nekoliko članica Europske unije.

Malta ima 1081 PPS, Slovačka 1074, a Mađarska 1048 PPS-a. Češka je na 21. mjestu s 1015 PPS-a. Crna Gora nalazi se odmah iza Češke s 1014 PPS-a. Bugarska ima 993 PPS-a, a Turska 973 PPS-a. Za Tursku se, za razliku od ostalih zemalja, navodi podatak iz srpnja 2025. godine.

Pri dnu ljestvice nalaze se Latvija s 938 PPS-a i Estonija s 935 PPS-a. Najniži minimalac prema standardu kupovne moći među prikazanim zemljama ima Albanija, sa 705 PPS-a.

Minimalac povećan u samo osam zemalja

Usporedba nominalnog poretka i onog prema kupovnoj moći otkriva značajne pomake. Najviše su napredovale Rumunjska, koja je skočila za osam mjesta, s 20. na 12., i Sjeverna Makedonija, koja se također popela za osam pozicija, s 24. na 16. Srbija je napredovala za pet mjesta, a Hrvatska i Bugarska za po tri mjesta.

S druge strane, najveći pad zabilježila je Estonija, koja se sa 16. mjesta spustila na 26. Latvija, Češka i Cipar pale su za po četiri pozicije. Pet članica Europske unije nema zakonski propisanu nacionalnu minimalnu plaću. To su Italija, Danska, Švedska, Austrija i Finska.

Od siječnja do srpnja 2026. minimalnu plaću povećalo je samo osam od 29 promatranih zemalja. Najveći rast zabilježen je u Sjevernoj Makedoniji (6,9%), Rumunjskoj (6,8%) i Estoniji (6,8%). Slijede Belgija (5,8%), Grčka (4,5%), Luksemburg (2,5%), Francuska (2,4%) i Nizozemska (1,9%). U ostalim zemljama iznosi su ostali nepromijenjeni.