SVIJET nije spreman na dalekosežne posljedice iznimno brzog zagrijavanja oceana, stoji u novom izvješću koje je sastavilo više od stotinu međunarodnih znanstvenika.

U srijedu je objavljeno deseto izvješće Copernicus o stanju oceana. Dokument se temelji na podacima prikupljanima više od četiri desetljeća satelitima, plutačama i senzorima, a donosi dosad najozbiljnije upozorenje o dubokim promjenama kroz koje prolaze svjetska mora, piše CNN.

"Ocean se mijenja pred našim očima. Zagrijavanje, porast razine mora i propadanje ekosustava međusobno su povezani znakovi značajnih i dugoročnih promjena", izjavio je Pierre Bahurel, glavni direktor neprofitne istraživačke institucije Mercator Ocean International, koja je izradila izvješće.

Osim dugoročnih promjena opisanih u izvješću, dodatni pritisak stvara i razorni El Niño. Taj prirodni klimatski obrazac, koji obilježavaju temperature vode u Tihom oceanu uz ekvator više od prosjeka, na putu je da postane najintenzivniji ikad zabilježen.

Rekordno zagrijavanje i porast razine mora

Svjetski oceani apsorbiraju oko 90 posto viška topline koja nastaje ljudskim izgaranjem fosilnih goriva, a izvješće navodi da se zagrijavaju iznimno velikom brzinom. Brzina zagrijavanja oceana udvostručila se u posljednjih 20 godina, dok su temperature površine mora dosegnule rekordne razine 2023., 2024. i ponovno 2026. godine.

Prošle godine svjetski su oceani apsorbirali dodatna 23 zetadžula topline, što je deveta rekordna godina zaredom. Za usporedbu, to je jednako energiji 12 atomskih bombi bačenih na Hirošimu svake sekunde tijekom cijele godine ili otprilike 40 puta više od ukupne energije koju je svijet potrošio 2025.

Tolika količina topline pokreće niz posljedica: uzrokuje morske toplinske valove, potiče snažnije i razornije oluje, uništava morski život i ubrzava porast razine mora. More se diže zbog topljenja leda, ali i zato što toplija voda zauzima veći volumen.

Prosječna globalna razina mora od 1999. godine rasla je za oko 3,8 milimetara godišnje, što je ukupno povećanje od gotovo 10 centimetara. Taj se proces ubrzao nakon 2012. i izravno ugrožava stotine milijuna ljudi u obalnim područjima.

Oceani su od 1985. postali i oko 17 posto kiseliji jer upijaju sve veće količine ugljičnog onečišćenja. Zakiseljavanje se ponekad naziva "jednako zlim blizancem klimatskih promjena" zbog štete koju nanosi podvodnim ekosustavima. Između ostalog, morskim organizmima poput kamenica, jastoga i koralja otežava izgradnju i održavanje ljuštura i kostura.

Ekstremni događaji pogađaju i Europu

Neke su regije posebno pogođene posljedicama globalnog zagrijavanja. Europska mora pod "snažnim su pritiskom", rekla je Karina von Schuckmann, jedna od autorica izvješća i viša savjetnica u Mercator Ocean Internationalu.

Sredozemno i Crno more zabilježili su 2024. godine rekordne morske toplinske valove. Neki su trajali i više od 30 dana, a temperatura vode bila je do 4,6 Celzijevih stupnjeva viša od prosjeka.

"Ovo nisu izolirana razdoblja vrućine. Događaju se u kontekstu kontinuiranog zagrijavanja oceana koje mijenja uvjete u kojima žive morski ekosustavi", objasnila je Blanca Fernández-Álvarez, autorica izvješća i istraživačica na Mediteranskom institutu za napredne studije.

Ekstremni uvjeti u oceanima snažno utječu i na ljude. U izvješću se kao primjer navodi oluja Louis iz 2024., koja je na dijelove španjolske obale donijela valove visoke osam metara. Jedna je osoba poginula, došlo je do masovnih prekida u opskrbi strujom i štete na infrastrukturi. Iste je godine oluja donijela dugotrajne i jake vjetrove u Botnički zaljev između Švedske i Finske. Tolika količina vode potisnuta je iz zaljeva da je razina mora pala za 150 centimetara, pa su trajekti morali prekinuti plovidbu na 18 sati.

Led se topi, ekosustavi nestaju

Neke od najvećih promjena događaju se na Arktiku, koji se ubrzano zagrijava. Ondje su temperature površine mora u posljednja četiri desetljeća porasle za oko 4,2 Celzijeva stupnja. Prosječna mjesečna površina morskog leda smanjivala se između 1979. i 2025. za otprilike 492.000 četvornih kilometara po desetljeću. To je jednako gubitku područja veličine Španjolske svakih 10 godina.

Na drugom kraju svijeta, rekordno niska razina morskog leda na Antarktici 2022. godine poklopila se s prvim zabilježenim masovnim pomorom mladunčadi carskih pingvina. U izvješću se ističe da je to "znak da klimatske promjene već preoblikuju staništa vrsta koje ovise o ledu".

Upozorenje za cijeli svijet

Promjenama u oceanima vjerojatno su najviše izložene male otočne države u razvoju. One su izravno pogođene porastom razine mora, sve jačim ciklonima, olujnim usporima i odumiranjem koraljnih grebena.

"Za otočne države promjene u oceanima nisu dalek ekološki problem. To je izravan izazov za gospodarstvo, razvoj i sigurnost, ali i upozorenje na ono s čime će se u budućnosti suočiti mnoge druge obale", rekla je von Schuckmann.

Izvješće poziva na kontinuirano praćenje oceana kako bi vlade i zajednice imale informacije potrebne za pripremu na buduće događaje. "Naša je odgovornost izgraditi trajne kapacitete kako bismo predvidjeli ovu transformaciju", zaključio je Bahurel iz Mercator Ocean Internationala.