DVANAEST država, uključujući Ujedinjeno Kraljevstvo, planira u sljedećih deset godina uložiti više od 37 milijardi funti (50 milijardi dolara) u razvoj nove rakete dugog dometa namijenjene zaštiti Europe. Projekt pod nazivom "Deep Precision Strike" predstavio je ured britanskog premijera, a o njemu će se detaljnije raspravljati kasnije danas na summitu NATO-a u Ankari, piše BBC.

Britanski premijer Keir Starmer u Turskoj sudjeluje na svom posljednjem summitu NATO-a u toj ulozi. Ondje bi se mogao suočiti s kritikama američkog predsjednika Donalda Trumpa jer nije predstavio plan za dosezanje obrambenih izdvajanja od 5 posto BDP-a do 2035. godine, cilja koji su članice NATO-a dogovorile prošle godine. Unatoč tome, premijer će u srijedu okupiti desetak čelnika kako bi raspravili novi raketni program.

Novi projektil s dometom do 2000 kilometara

Oružje je opisano kao jedno od najnaprednijih u NATO-ovom arsenalu. Namijenjeno je za gađanje ciljeva udaljenih do 300 kilometara s iznimnom preciznošću, a domet bi se u budućnosti mogao povećati na čak 2000 kilometara.

Starmer je izjavio da će inicijativa koju predvodi Ujedinjeno Kraljevstvo "pomoći okupiti europske saveznike kako bi NATO ostao siguran u godinama koje dolaze". Međutim, kao i kod mnogih drugih vojnih projekata, očekuje se da "Deep Strike" neće biti operativan prije 2030-ih.

Pritisak SAD-a i ciljevi izdvajanja

U lipnju je američki ministar obrane Pete Hegseth najavio šestomjesečnu reviziju prisutnosti američkih snaga u Europi. Predsjednik Trump je više puta jasno poručio da očekuje veći doprinos članica NATO-a za obrambenu potrošnju u Europi. Na prošlogodišnjem summitu saveznice su se dogovorile da će do 2035. godine izdvajati 5 posto BDP-a za obranu i sigurnost.

Starmer je rekao da je "odlučan" osigurati sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva i saveznika te je dodao: "Moramo pojačati napore kako bismo stvorili jači, europskiji NATO." Vlada Ujedinjenog Kraljevstva već se obvezala uložiti 300 milijardi funti do 2030. godine kroz Plan obrambenih ulaganja.

Upozorenja zbog ruskih aktivnosti

Očekuje se da će Starmer na summitu istaknuti prijetnju koju Rusija predstavlja za Ujedinjeno Kraljevstvo i NATO. Britanska vlada objavila je podatke prema kojima je NATO više od 700 puta podizao borbene zrakoplove radi presretanja ruskih letjelica u blizini savezničkog zračnog prostora. Također, ruska vojna aktivnost u vodama oko Ujedinjenog Kraljevstva porasla je za 30 posto.

Premijer bi trebao naglasiti da NATO ne traži sukob s Rusijom, ali da mora biti spreman obraniti svakog saveznika.

Poruke Moskvi i ukrajinski kontekst

Ministrica vanjskih poslova Yvette Cooper izjavila je: "Sposobnost dubokih i preciznih udara omogućit će Ujedinjenom Kraljevstvu i našim saveznicima da gađaju vojne ciljeve visoke vrijednosti i logistiku koja opskrbljuje vojske. Time ćemo odvratiti svakog agresora i ojačati našu zajedničku sigurnost."

"U Ankari šaljemo jasnu poruku ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu: NATO je jači, europskiji i spreman braniti naše građane od dugoročne prijetnje koju predstavljaju on i ruska država", dodala je Cooper.

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski iskoristio je svoj govor na summitu u utorak kako bi pozvao saveznike da hitno isporuče sustave protuzračne obrane za zaštitu od sve jačih ruskih napada. Ukrajina istovremeno pojačava vlastite napade dronovima i raketama dugog dometa na ciljeve u Rusiji, uključujući naftne rafinerije i vojne objekte, što dovodi do nestašice goriva i prekida u opskrbi strujom.

"Dalekometni udari utjecali na ofenzivne sposobnosti Rusije"

Iz ureda britanskog premijera  su poručili kako su oružane snage Ukrajine dokazale da učinkovita upotreba sustava dugog dometa može presudno utjecati na ishod na bojištu. "Ukrajinski udari dugog dometa, poput onih na ključna logistička čvorišta, značajno su utjecali na sposobnost Rusije da održi svoje ofenzive", stoji u priopćenju.

Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je u utorak da će Rusija, koja je 2022. napala Ukrajinu, pažljivo pratiti summit u Ankari. Rekao je da nikakvo novo oružje koje bi Kijev dobio od NATO-a ne može spriječiti Rusiju da nastavi svoju vojnu operaciju dok ne ostvari svoje ciljeve. "U kontekstu priprema za ovaj summit čuli smo mnogo izjava koje se tiču naše zemlje. Na naše žaljenje, to nisu bile izjave o konstruktivnom angažmanu i dijalogu, već izjave konfrontacijske prirode", rekao je Peskov novinarima. Dodao je da za Rusiju "rješavanje ovog sukoba političkim i diplomatskim sredstvima ostaje poželjnije".