NAKON brojnih polemika, prosvjeda hrvatskih branitelja i kolovoške odgode, u Petrinji se bez ijednog incidenta, ali uz naglašenu nazočnost policije, održao Treći festival ojkače.

Između organizatora festivala, petrinjskog pododbora Srpskoga kulturnog društva "Prosvjeta" i Koordinacije petrinjskih udruga proisteklih iz Domovinskog rata, ostvaren je svojevrsni kompromis, pa su uz društva iz sastava Prosvjete, te jedno društvo iz Beograda, na festivalu nastupila i dva hrvatska društva, Kamen Bukovica kod Benkovca i HKUD Mošćenica.

Ljudi koji se u 2018. godini još uvijek nazivaju braniteljima su ipak sudionike priredbe ispred Hrvatskog doma dočekali velikim transparentom na kojem je pisalo: "Tko je osuđen za zločine na Banovini? Petrinja - Kostajnica - Baćin - Kostrići - Banska Struga - Glina - Joševica". 

"Ovo je podijelilo javnost"

Predsjednik braniteljske Koordinacije Darko Dumbović obrazložio je nezadovoljstvo tog dijela populacije. "Ovaj je festival podijelio petrinjsku i hrvatsku javnost i zahvaljujući našim udrugama postao je međunarodni i multikulturalni. Iako pjevanje ojkača nije petrinjska tradicija, pa čak niti za okupacije Petrinje, zahtijevali smo da ojkače u tom slučaju pjevaju svi koji tu vrstu pjesme baštine, i Hrvati, i Srbi i Bošnjaci. Ako taj festival opstane, to ne smije biti nacionalno okupljanje, jer smo svjedoci da je svako nacionalno okupljanje u Petrinji loše završilo", rekao je Dumbović.

Festival je otvorio predsjednik kluba zastupnika SDSS-a u Hrvatskom saboru Boris Milošević, koji je napomenuo kako je važno da se ovaj festival održi, i kako je dobro da organizatori nisu odustali od njegovog održavanja. Ova priredba je važna za očuvanje kulturnih vrijednosti, što znači da Srbi i svi ostali mogu javno manifestirati svoju kulturu. A ojkanje, kako je rekao, povezuje Srbe i Hrvate, kao i druge narode koji žive na ovim prostorima.

Festival započeo hrvatskom himnom

Na kraju je Milošević zahvalio Gradu Petrinji i gradonačelniku Darinku Dumboviću, koji su pomogli da se festival ipak održi. 

Festivalu, koji je počeo intoniranjem hrvatske himne, uz Borisa Miloševića, bili su nazočni konzul Republike Srbije u Zagrebu Nenad Maščić, predsjednik SKD-a Prosvjeta Mile Radović, petrinjski gradonačelnik Darinko Dumbović, paroh petrinjski Saša Mićević i drugi gosti.

Glazbeni izričaj ojkanje je nematerijalno kulturno dobro upisano na nacionalnu listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske i među ugrožene fenomene.

Ojkanje na UN-ovoj listi baštine

Hrvatsko ojkanje, ostatak prastarog ilirskog i prailirskog pjevanja s područja antičke Dalmacije (današnja Dalmacija, BiH i Crna Gora), koje su Hrvati usvojili i sačuvali, od 2010. godine nalazi se na UN-ovoj listi kulturne tradicije kojoj je potrebna hitna zaštita.

Ojkavicu ili ojkalicu, pretežno s područja dalmatinskog zaleđa, izvode pjevači (muški ili ženski) koristeći različite tehnike potresanja glasa posebnim načinom pjevanja "iz grla". Svaka pjesma traje koliko i dah glavnog pjevača. Mnogo je starija od 'gange' ili 'rere' (Imotski, Sinj, Hercegovina). To vrlo staro pjevanje u kojem muzikolozi gledaju najstarije oblike višeglasja puno je starije od srednjovjekovne "dijafonije", od koje se razvila kasnije klasična polifonija. U prošlosti je taj način pjevanja služio i za svakodnevnu komunikaciju prilikom obavljanja raznih poslova i za zabavu, ojkavicom su se slale poruke momcima ili curama.

U petak je ministrica kulture Nina Obuljen Koržinek u Petrinji, gdje je otvoren Interpretacijski centar baštine Banovine, istaknula da se nematerijalna kulturna baština nikako ne smije miješati s događajima iz naše nedavne prošlosti.

To je jedan izražaj u različitim dijelovima Hrvatske i susjednih država i nije usko vezan uz pojedine etničke skupine. Smatramo da, bez obzira na to što netko može osjećati određenu osjetljivost prema nekim temama, posebno u svjetlu stradanja Petrinje u Domovinskom ratu, nikako se ne smije kultura, a posebno nematerijalna kulturna baština, miješati s tim događajima iz naše nedavne prošlosti, rekla je hrvatska ministrica kulture. 

"U tom smislu mi ne možemo u našoj današnjoj suverenoj, demokratskoj državi osjećati ugrozu ili strah od bilo kakvih kulturnih izričaja. Vjerujem da će se taj festival, kao i svi drugi festivali koji njeguju bilo nematerijalnu kulturnu baštinu većinskog naroda ili nematerijalnu kulturnu baštinu neke od manjina, odvijati bez smetnji uz uvažavanje i poruku da čuvajući kulturnu baštinu gradimo i njegujemo jedno demokratsko društvo u kojem će svi moći slobodno izražavati svoju kulturnu tradiciju", rekla je tada ministrica Obuljen Koržinek.