KAD JE S obale otoka Jeju stigao poziv da se njegov brod prevrnuo, vlasnik ribarskog broda Hong Suk-hui znao je da se dogodila tragedija.

Velik broj tragedija i klimatske promjene

Samo dva dana ranije brod je isplovio na ono što je trebalo biti dugo i uspješno putovanje. No kako su se vjetrovi pojačavali, kapetan je dobio naredbu da se vrati u luku. Na povratku, snažan val udario je s dvije strane i stvorio vrtlog koji je prevrnuo plovilo. Pet od deset članova posade, koji su u tom trenutku spavali ispod palube, se utopilo.

"Kad sam čuo vijest, imao sam osjećaj da se nebo srušilo", rekao je Hong.

Prošle godine u morima oko Južne Koreje poginule su ili nestale 164 osobe – čak 75 posto više nego godinu ranije. Većinom su to bili ribari čiji su se brodovi prevrnuli ili potonuli, izvještava BBC.

"Vrijeme se promijenilo, svake godine puše jači vjetar", rekao je Hong, koji je i predsjednik Udruge vlasnika ribarskih brodova otoka Jeju. "Vrtlozi se pojavljuju niotkuda. Mi ribari uvjereni smo da je to posljedica klimatskih promjena."

More sve toplije i opasnije

Zabrinuta zbog naglog porasta nesreća, južnokorejska vlada pokrenula je istragu. Voditelj radne skupine ove je godine kao jedan od glavnih uzroka istaknuo klimatske promjene, ali i druge probleme – starenje ribarske populacije, ovisnost o stranim radnicima i nedostatnu sigurnosnu obuku.

More oko Korejskog poluotoka zagrijava se brže od svjetskog prosjeka, dijelom zato što je plitko. Između 1968. i 2024. prosječna temperatura površine mora porasla je za 1.58 °C, više nego dvostruko od globalnog prosjeka od 0.74 °C.

Zagrijavanje mora doprinosi ekstremnim vremenskim pojavama, čineći tajfune i tropske oluje intenzivnijima. Također uzrokuje migraciju ribljih vrsta prema sjeveru, što ribare tjera da plove dalje i riskiraju više kako bi ulovili dovoljno za život.

Ekološke udruge upozoravaju da je potrebno hitno djelovati kako bi se "spriječila tragedija u korejskim vodama".

"Vjetrovi su postali nepredvidivi i smrtonosni"

Na kišno lipanjsko jutro glavni lučki dok na Jejuu bio je krcat brodovima. Posade su punile spremnike goriva i ukrcavale zalihe, dok su vlasnici nervozno šetali uz obalu.

"Uvijek me strah da će se nešto dogoditi, rizici su golemi", rekao je 54-godišnji vlasnik broda Kim Seung-hwan. "Vjetrovi su postali nepredvidivi i iznimno opasni."

Kim je prije nekoliko godina primijetio da se popularna riba hairtail (vrsta sabljarke) sve rjeđe pojavljuje u lokalnim vodama, a prihod mu je prepolovljen. Sada posade moraju ploviti dalje, sve do tajvanskih voda.

"Budući da radimo daleko od obale, ne možemo se brzo vratiti kad se izda upozorenje na oluju", rekao je. "Bilo bi sigurnije ostati bliže, ali tako ne bismo mogli preživjeti."

Više upozorenja i više potopljenih brodova

Profesor Gug Seung-gi, koji je vodio vladinu istragu, potvrdio je da su korejska mora postala opasnija. Broj upozorenja na oluje, olujne udare i tajfune povećao se za 65 posto između 2020. i 2024.

"Nepravilni vremenski obrasci dovode do sve više prevrnutih brodova, osobito manjih ribarskih plovila koja odlaze predaleko i nisu konstruirana za takve uvjete", rekao je za BBC.

Profesor Kim Baek-min, klimatolog sa Sveučilišta Pukyong, dodao je da klimatske promjene doista stvaraju uvjete za snažne i iznenadne nalete vjetra, ali da je za potvrdu jasnog trenda potrebno više dugoročnih podataka.

"Ribe nestaju, mora su puna meduza"

Kapetan Park Hyung-il, koji već 25 godina lovi inćune uz južnu obalu, isplovio je u maglovito jutro s novinarkom BBC-a. Kad su došli do mreža, raspoloženje mu je splasnulo, inćuna gotovo da nije bilo.

"Prije bismo dnevno punili 50 do 100 košara, a sada jedva dvije", rekao je. "Inćuni su nestali, a hvatamo više meduza nego ribe."

U zadnjem desetljeću ulov lignji u južnokorejskim vodama pao je 92 posto, a inćuna 46 posto. Park kaže da mu je ulov "gotovo bezvrijedan" i ne pokriva ni troškove goriva.

"More je u kaosu. Ništa više nema smisla", rekao je. "Nekad sam volio ovaj posao jer sam znao da netko negdje jede ribu koju sam ja ulovio. Sada više nema tog ponosa."

Ribarstvo propada

Kako ribarstvo propada, mladi gube interes. Gotovo polovica južnokorejskih ribara starija je od 65 godina, a mnogi kapetani ovise o radnicima iz Vijetnama i Indonezije koji često ne prolaze sigurnosnu obuku i teško komuniciraju s posadom zbog jezičnih barijera.

Woojin Chung iz britanske organizacije Environmental Justice Foundation opisala je to kao "zlokoban i tragičan krug". "Kad spojite ekstremno vrijeme, potrebu za većim udaljenostima, skuplje gorivo i neobučen strani rad, rizik od nesreće postaje puno veći", objasnila je.

U veljači se kod grada Yeosua potopio veliki ribarski brod, poginulo je 10 članova posade. Među njima je bio i 63-godišnji Young-mook, koji se tog jutra ukrcao kako bi popunio prazno mjesto u zadnji čas. "Bilo je toliko hladno da bi čovjek umro od hipotermije čim padne u vodu", rekla je njegova kći Ean.

Iako priznaje da klimatske promjene igraju ulogu, Ean smatra da vlasnici brodova prečesto koriste to kao izliku. "Na kraju oni odlučuju kada će isploviti. Dužni su procijeniti rizik i zaštititi posadu." "Kad sam bila mala, naš je hladnjak bio pun rakova i lignji", prisjetila se. "Sada ih više nema, ali kompanije ih i dalje tjeraju da idu van, iako su već prestari i nemaju druge mogućnosti."

Sumorna budućnost

Vlasti sada pojačavaju inspekcije i traže načine da poboljšaju sigurnost brodova. Preporučuju ugradnju sigurnosnih ljestava, obvezno nošenje prsluka za spašavanje i obuku za sve strane članove posade. Također žele unaprijediti potragu i spašavanje te osigurati ribarima pristup ažuriranim vremenskim prognozama.

U nekim se regijama ribarima čak plaća za hvatanje meduza kako bi se očistila mora, dok se lovcima na lignje nude krediti i poticaji za umirovljenje.

No prognoze nisu ohrabrujuće. Prema podacima UN-ove Organizacije za hranu i poljoprivredu (FAO), do kraja stoljeća ukupan ulov ribe u Južnoj Koreji mogao bi pasti za gotovo trećinu ako se emisije ugljika i globalno zagrijavanje nastave sadašnjim tempom.

"Budućnost izgleda vrlo sumorno", rekao je kapetan Park, sada u kasnim četrdesetima. Pokrenuo je YouTube kanal kako bi zaradio dodatni prihod. Treća je generacija u obitelji ribara i vjerojatno posljednja.

"Prije je bilo romantično ustajati rano i ići na more. Imao si osjećaj avanture i smisla." "Danas je to samo borba za preživljavanje."