U PRIPREMI je protokol za borbu protiv govora mržnje koji bi se trebao primjenjivati u redakcijama hrvatskih medija s ciljem zaštite novinara, najavljeno je danas na okruglom stolu "Zajedno protiv mržnje" na kojem je bilo riječi o problemu online zlostavljanja novinara.

Predsjednica Sindikata novinara Hrvatske (SNH) Maja Sever kazala je kako je koordinator International Press Instituta Javier Luque održao radionicu na kojoj je predstavnike većih hrvatskih medija upoznao s protokolom koji bi se u skoroj budućnosti trebao primjenjivati u redakcijama i hrvatskim medijskim kućama.

"Ono što je zajedničko u borbi protiv govora mržnje je zaštita na svim razinama. Od toga da same redakcije i medijske kuće moraju uspostaviti nekakve mehanizme da probaju zaštititi svoje novinare", kazala je Sever.

Istaknula je i potrebu za uspostavom komunikacijskih kanala za pomoć novinarima suočenim s govorom mržnje, ali i za bolju suradnju s institucijama izvan medijskih kuća te zajednički rad u izmjeni postojeće medijske regulative. Riječ je o zaštiti novinara, ali i osiguranju njihove neovisnosti u izvještavanju bez cenzure i autocenzure, zaključila je Sever.

Vaniček-Fila: Govor mržnje najčešći na društvenim mrežama

Ravnateljica Uprave za medije i razvoj kulturnih i kreativnih industrija u Ministarstvu kulture i medija Jasna Vaniček-Fila naglasila je kako je govor mržnje najviše zastupljen na društvenim mrežama, a manje u medijima.

"Kada govorimo o govoru mržnje u elektroničkim medijima, on je zasigurno najčešći u komentarima čitatelja. Drago mi je što smo upravo u donošenju Zakona o elektroničkim medijima postigli konsenzus s novinarima, njihovim strukovnim udrugama i nakladnicima gdje smo odgovornost za komentare prebacili isključivo na one koji ih pišu. Dakle, nakladnik nema odgovornost za komentare čitatelja", kazala je Vaniček Fila.

U raspravi su, između ostalih, sudjelovali i članica Vijeća za elektroničke medije (VEM) Anita Malenica koja je govorila o ulozi medijskog regulatora u sankcioniranju govora mržnje te novinarke 24 sata i Faktografa Laura Šiprak i Matea Grgurinović koje su iznijele primjere govora mržnje s kojim su se susretale u praksi.