NA TRIJEMU obiteljske kuće u indijskoj saveznoj državi Jharkhand, s prijenosnim računalom oslonjenim na zid od blata, 26-godišnja Monsumi Murmu radi ondje gdje signal mobilne mreže još dopire. Iz kuće dopiru uobičajeni zvukovi svakodnevice - zveckanje posuđa, koraci, glasovi ukućana.

Na njezinu zaslonu odvija se sasvim drugačija stvarnost: snimka žene koju skupina muškaraca drži prikovanu za tlo. Kamera se trese, čuju se povici i teško disanje. Video je toliko uznemirujuć da ga Murmu ubrzava, ali posao zahtijeva da ga pogleda do kraja, piše The Guardian.

Rad u sjeni tehnoloških divova

Murmu radi kao moderatorica sadržaja za globalnu tehnološku kompaniju. Njezin je zadatak pregledavati slike, videozapise i tekstove koje su automatizirani sustavi označili kao potencijalno kršenje pravila platforme. Na prosječan dan pregleda i do 800 takvih zapisa, donoseći odluke koje se koriste za treniranje algoritama umjetne inteligencije u prepoznavanju nasilja, zlostavljanja i štetnog sadržaja.

Takav rad nalazi se u samom središtu razvoja umjetne inteligencije, jer su algoritmi kvalitetni onoliko koliko su kvalitetni podaci na kojima se treniraju. U Indiji taj posao sve češće obavljaju žene, dio radne snage koju se često naziva "radnicima iz sjene".

Psihološki teret posla

"Prvih nekoliko mjeseci nisam mogla spavati", kaže Murmu. "Zatvorila bih oči, a i dalje bih vidjela ekran kako se učitava." Snimke su je pratile u snovima - prizori smrtonosnih nesreća, gubitka članova obitelji i seksualnog nasilja kojem nije mogla pobjeći. Danas, kaže, sadržaj je više ne šokira kao prije. "Na kraju se više ne osjećaš uznemireno - osjećaš se prazno."

Istraživači upozoravaju da je emocionalno otupljenje, uz kasnije psihološke posljedice, jedno od ključnih obilježja ovog posla. Sociologinja Milagros Miceli, koja vodi projekt Data Workers’ Inquiry, tvrdi da moderiranje sadržaja spada među opasna zanimanja. "Možda postoje moderatori koji izbjegnu psihološku štetu, ali ja za takve još nisam vidjela dokaze", kaže.

Studije pokazuju da ovakav rad često uzrokuje dugotrajan stres, tjeskobu, nametljive misli i poremećaje sna. Istraživanje objavljeno prošlog prosinca utvrdilo je da je traumatski stres najizraženiji psihološki rizik među moderatorima, čak i ondje gdje postoji određena podrška.

Tko su "radnici iz sjene"

Procjenjuje se da je već 2021. godine oko 70.000 ljudi u Indiji radilo u anotaciji podataka, industriji vrijednoj oko 250 milijuna dolara. Oko 80 posto radnika dolazi iz ruralnih, polururalnih ili marginaliziranih zajednica, uključujući Dalite i Adivasije. Tvrtke namjerno otvaraju centre u manjim gradovima, gdje su troškovi niži, a dostupna je radna snaga željna stabilnih prihoda.

Žene čine polovicu ili više radne snage. Poslodavci ih često smatraju pouzdanima i spremnijima prihvatiti rad od kuće ili ugovore na određeno vrijeme, koji se u konzervativnim sredinama doživljavaju kao "sigurni" i "pristojni".

Iskustva radnica

Raina Singh, danas 25-godišnjakinja, započela je rad u anotaciji podataka nakon diplome. U početku je posao uključivao provjeru tekstualnih poruka i označavanje prijevara. No nakon nekoliko mjeseci bez upozorenja je prebačena na projekt vezan uz platformu za sadržaj za odrasle, gdje je morala uklanjati materijale seksualnog zlostavljanja djece.

"Nitko mi nije rekao da će to biti dio posla", kaže Singh. Kasnije je morala kategorizirati pornografski sadržaj satima bez prekida. Posao je, kaže, ozbiljno utjecao na njezin privatni život i odnos prema intimnosti. Iako je dala otkaz, posljedice osjeća i danas.

Istraživači upozoravaju da oglasi za posao rijetko jasno opisuju stvarni sadržaj rada. Psihološka podrška, gdje postoji, često ovisi o inicijativi samih radnika. Dodatni problem predstavlja činjenica da indijski zakoni o radu ne prepoznaju psihološku štetu kao oblik profesionalne ozljede.

Radnike dodatno izoliraju strogi ugovori o povjerljivosti koji im zabranjuju razgovor o poslu, čak i s obitelji. Murmu kaže da strahuje kako bi je obitelj, kad bi znala čime se bavi, prisilila da prestane raditi i uda se.

Život nakon posla

S plaćom od oko 260 eura mjesečno i ugovorom koji uskoro istječe, Murmu kaže da ju je strah nezaposlenosti veći od samog posla. Kako bi se nosila s pritiskom, odlazi u duge šetnje šumom, skuplja kamenje ili oslikava zidove kuće tradicionalnim uzorcima. "Ne znam pomaže li to stvarno", kaže. "Ali osjećam se barem malo bolje."