Zagrepčaninu koji ima rak liječnica odbila bolovanje
LIJEČNICA obiteljske medicine iz Zagreba odbila je produžiti bolovanje svom onkološkom pacijentu iako on radi terenski posao te je tako izložen dodatnom riziku zaraze koronavirusom. Zagrepčaninu koji ima Non-Hodgkinov limfom specijalist na Rebru savjetovao je produženje bolovanja za još dva mjeseca, no liječnica opće prakse je procijenila da se isti treba vratiti na posao jer nije u akutnoj fazi bolesti.
"Kad je u Hrvatskoj proglašena pandemija, specijalist na Rebru mu je savjetovao bolovanje na mjesec dana, a prije desetak dana mu je rekao da produži bolovanje za još dva mjeseca. On radi terenski posao i nije dobro da je u ovoj situaciji u doticaju s puno ljudi", ispričala nam je njegova obitelj.
Obitelj pacijenta: Liječnica ga je zvala u subotu da mu kaže da ne može na bolovanje
Međutim, prošlu subotu ga je kontaktirala njegova liječnica opće prakse i rekla mu da mora zatvoriti bolovanje, jer nije u akutnoj fazi bolesti. Kazala je i ako mu zdravstveno stanje eskalira i pogorša se, da će mu tad moći pisati bolovanje. Navodi da su je tako savjetovali kontrolori bolovanja u HZZO-u kojima se ona mora pravdati jer da joj inače prijete penali", kazala nam je obitelj Zagrepčanina.
Index je kontaktirao HZZO, gdje su nam odgovorili da je za bolovanja isključivo nadležan liječnik primarne zdravstvene zaštite. Na taj su način sa sebe skinuli odgovornost, iako je poznato da HZZO provodi kontrole bolovanja koja potpisuju liječnici obiteljske medicine.
Tako su nam u HZZO-u odgovorili da je Zakonom o obveznom zdravstvenom osiguranju (ZOZO) izričito propisano kad izabrani doktor može utvrditi privremenu nesposobnost odnosno spriječenost za rad te u kojem slučaju osiguranik ostvaruje pravo na naknadu plaće za vrijeme privremene nesposobnosti odnosno spriječenosti za rad.
HZZO: Nismo davali generalne upute izabranim doktorima primarne zdravstvene zaštite
Pod privremenom nesposobnošću odnosno spriječenosti za rad, za vrijeme koje osiguraniku pripada pravo na naknadu plaće u smislu Zakona, smatra se odsutnost s rada zbog bolesti ili ozljede, odnosno drugih okolnosti utvrđenih člankom 39. ZOZO-a zbog kojih je, navode, osiguranik spriječen izvršavati svoju obvezu rada u skladu s ugovorom o radu, drugim ugovorom ili aktom.
U HZZO-u ističu kako početak i dužinu trajanja privremene nesposobnosti za rad utvrđuje izabrani doktor ovisno o vrsti bolesti, a koja utječe na privremenu nesposobnost osiguranika u skladu s medicinskom indikacijom.
"Dakle, medicinsku indikaciju za utvrđivanje privremene nesposobnosti za rad utvrđuje medicinska struka, a ne HZZO, tako da u tom smislu HZZO nije davao generalne upute izabranim doktorima primarne zdravstvene zaštite", stoji u odgovoru HZZO-a za Index.
S obzirom na to da, navode, nemaju saznanja o svim relevantnim činjenicama za davanje konkretnog odgovora u predmetnom slučaju, istaknuli su da se osiguranik, koji nije zadovoljan odlukom liječnika, može žaliti.
"Pacijent, ako je nezadovoljan, može podnijeti zahtjev za bolovanjem"
"U tom slučaju kao i u svim ostalim slučajevima, kada je osiguranik nezadovoljan odlukom izabranog doktora o utvrđivanju prestanka privremene nesposobnosti, radi zaštite prava iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, može podnijeti zahtjev temeljem kojeg će mu se izdati rješenje u upravnom postupku, a na osnovi prethodno pribavljenog obrazloženog nalaza, mišljenja i ocjene liječničkog povjerenstva Zavoda, koje je obvezno prije donošenja nalaza, mišljenja i ocjene izvršiti pregled osiguranika", stoji u odgovoru HZZO-a za Index.
Predmetni zahtjev se, navode, rješava po hitnom postupku.
Razgovarali smo i s liječnicom obiteljske medicine dr. Ines Balint, ujedno članicom izvršnog odbora Koordinacije hrvatske obiteljske medicine (KoHOM) koja nam je objasnila kad liječnici primarne zdravstvene zaštite daju bolovanje, a kad ne. Navela je i kako imaju stalne kontrole bolovanja od strane HZZO-a.
Istaknula je da svi kronični bolesnici, uključujući i one s Non-Hodgkin limfomom, ako su u stabilnoj fazi, ne idu na kemoterapiju i liječenje, da ih se tretira kao i zdrave građane. I na posao, navodi, moraju ići.
Liječnica iz KoHOM-a: HZZO nam dolazi u kontrole, moramo pravdati odluku o bolovanju
"Ako je pacijent u akutnoj fazi bolesti, onda se njega u fazi epidemije neće poslati raditi. No ako je bolest stabilna, mi liječnici se ponašamo kao da je osoba sposobna za svoj posao", kazala je za Index dr. Balint.
Nakon što smo joj rekli da se radi o pacijentu koji i dalje ide na kontrole i da mu je specijalist s Rebra savjetovao bolovanje jer pacijent radi terenski posao, onda nam je dr. Balint rekla da je to "jednostavno rizik koji osoba mora podnijeti".
"Rizik je i putovanje tramvajem i ulazak u bus, u dućan, dakle sve su to rizici. Mi, liječnici primarne zdravstvene zaštite, privremenu nesposobnost za rad procjenjujemo ovisno o stadiju i vrsti bolesti te zahtjevima radnog mjesta. Znamo sve o našim pacijentima, a kolege specijalisti koji rade u bolnicama nemaju vremena za pravu procjenu o situaciji kod određenog pacijenta. Oni ga sigurno ne pitaju kako putuje na posao, kakvo mu je radno mjesto. To mi u primarnoj medicini radimo i donosimo odluku koju potom moramo pravdati HZZO-u jer nam dolaze u kontrole i provode reviziju bolovanja", rekla je za Index dr. Balint.
"Liječnici iz bolnica nisu upoznati s kontrolama od strane HZZO-a"
"Moram još reći i kako specijalisti iz bolnica koji nikad nisu radili u primarnoj zdravstvenoj zaštiti i nisu upoznati s kontrolama od strane HZZO-a, koje se provode kod nas, nisu upoznati s tim da redovno imamo kontrole bolovanja po zahtjevu poslodavca", dodala je na kraju dr. Balint.
Podsjetimo i da plaću za prvih 42 dana bolovanja (tj. privremene nesposobnosti za rad zbog bolesti ili ozljede), isplaćuje poslodavac iz svojih sredstava. Nakon 42 dana bolovanja, naknadu plaće isplaćuje poslodavac na teret sredstava HZZO-a.
Dakle, kad država treba isplaćivati bolovanje, onda HZZO pojačava kontrole, i kao što smo vidjeli i u ovom primjeru, "savjetuje" liječniku obiteljske medicine da svom pacijentu prekine bolovanje. To što je isti kao onkološki bolesnik znatno ugroženiji od zdravih ljudi za vrijeme pandemije koronavirusa, državu očito nije briga.
Za kraj dodajmo i kako u preporukama Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ), za starije osobe i kronične bolesnike s nezaraznim bolestima, stoji da zbog pandemije koronavirusa trebaju izbjegavati posjećivanje i ulaženje u prenapučena javna područja ili mjesta. U to se ubrajaju i sredstva javnog prijevoza u razdobljima najvećih dnevnih gužvi te javna okupljanja, ali i odlasci u trgovine u razdobljima kada se očekuje najveća dnevna posjećenost.
bi Vas mogao zanimati
Izdvojeno
Pročitajte još
bi Vas mogao zanimati