NAKON što je cijena nafte pala za više od šest posto, na samo 88 dolara po barelu, energetski stručnjaci najavljuju čak i niže cijene, prenosi australski The Age. Posljedica je to pada potražnje za naftom, koja nastupa uslijed ekonomske krize, recesije i inflacije koja je pogodila Sjedinjene Američke Države, a zatim se proširila i na Europu.

Taj je kriza, podsjetimo, potaknula Njemačku na spašavanje Hypo Real Estatea, drugu najveću hipotekarnu banku u toj državi. Šef britanske nacionalne riznice Alistair Darling kazao je da je spreman poduzeti korake kakvi nisu poduzimani u normalnim vremenima, a kako bi pomogao u kreditnoj stisci Velike Britanije.

Kako potražnja za naftom opada još od svibnja i ne prestaje padati, Victor Shum, energetski analitičar singapurske konzultantske tvrtke Purvin & Gertz, predviđa da će to dodatno izvršiti pritisak na cijenu nafte.

"Organizacija zemalja izvoznica nafte (OPEC) signalizirala je da bi nafta mogla 'braniti cijenu' od 80 dolara. Nije sigurno što će OPEC tada učiniti", kazao je Shum.

Nafta i zlato postali "jeftini"

Zlato je prije početka ekstremnih oscilacija cijena nafte stajalo oko 742 dolara za uncu te je nakon rekordne cijene nafte postalo jedno od sigurnijih utočišta za velike investitore.

Nedugo zatim zlato je postala cijenjena sirovina s cijenom od 910 dolara za uncu. Kako je cijena nafte u posljednjih nekoliko tjedana padala, sukladno tome ritam pada cijene održavalo je zlato te se prividna, ili stvarna, sigurnost ulagača vratila u naftu.

Najzaslužnije za pad cijene nafte od posljednjeg rekorda koji je iznosio 147 dolara za barel (11. srpnja) bila je financijska kriza zbog koje je najveći potrošač nafte, SAD, smanjio svoju potražnju. Na pad cijene nafte nije samo utjecalo tržište SAD-a već i druge industrijalizirane zemlje.

A.B./V.M.
Foto: AFP