VANDALSKA plemena prešla su dug put kroz cijelu Europu i nastanila Iberski poluotok, a 429. godine prešla su Gibraltar i stigla u Sjevernu Afriku. Njihov mladi vođa Gajzerik bio je zdrav, snažan i sposoban mladić velikih ambicija, koji je u gotovo 40 godina vladavine preuzeo afričke posjede od Rimljana, potaknuo gospodarstvo u svojoj novoj zemlji, vodio diplomaciju i, naravno, opljačkao Rim na današnji dan 455. godine.

Vandali osvajaju sjevernu Afriku

Vojska okupljena oko Gajzerika našla se na prostoru Sjeverne Afrike te počela osvajati obalne gradove. Nizali su pobjede te osvajali grad za gradom, a rimski odgovor još nije stigao. 432. blizu Kartage uplovljavaju brodovi iz Konstantinopola. Istočni car odlučio je poslati vojsku da razbije vandalsko haranje rimskim posjedima, no bitka je završila Gajzerikovom pobjedom. Rimski poraz završit će diplomatskim sporazumom po kojem se Gajzeriku priznaje vlast na prostoru Sjeverne Afrike, ali ne i Kartage.

Gajzerik konsolidira svoju moć u novim vandalskim provincijama i čeka povoljan trenutak da zauzme Kartagu. Kada je 439. čuo da su Rimljani zaposleni baveći se Gotima na sjeveru, ušao je u Kartagu, a njegova vojska opljačkala je grad.

Povjesničari smatraju da je on osobno htio poštedjeti grad koji će postati njegova prijestolnica, ali kao i drugi vojskovođe tog vremena, nije mogao zaustaviti svoje vojnike u pljačkanju.

Osim što je pronašao brojna blaga u kartažanskim crkvama i samostanima, pronašao je i pozamašnu rimsku flotu stacioniranu u lukama. Pomoću tih brodova Vandali su sada prijetili mnogim obalnim gradovima: od Korzike i Sardinije na zapadu sve do Roda na istoku. Njihova pljačkanja bogatih poljoprivrednih regija poput Sicilije rezultirala su nestašicama hrane u Rimu, što je dodatno oslabilo ponosno Rimsko Carstvo.

Međutim, ta su pljačkanja bila kratkog vijeka. Gajzerik je odlučio sklopiti mir s Rimljanima i vladati u miru. Od 442. Rimljani i Vandali pronalaze zajednički jezik, a Gajzerikov sin odlazi na boravak u Rim gdje je zaručen s kćerkom rimskog cara.

Gajzerik odlazi u Rim zbog povrede mirovnog sporazuma

Nakon što su Rimljani razbili Hune devet godina kasnije i nakon što je na vlast u Rimu došao novi car, mirovni ugovor je prekršen, a kći preminulog cara sada je obećana nekome drugome. Vidjevši da je Rim i dalje oslabljen i podijeljen, a njegov ugovor prekršen, Gajzerik naređuje svojoj vojsci i floti vojnu ekspediciju u Rim.

Rimski car Maksimije istog časa bježi iz Rima, a s Gajzerikom se sastaje rimski biskup Leo, koji moli Gajzerika da poštedi rimske građane ubojstava i masovnog ubijanja. Rim nije imao druge opcije nego pustiti barbare u grad.

Pljačka Rima počinje 2. lipnja i traje puna dva tjedna. Ispražnjena je rimska blagajna, ukradena su blaga iz Jeruzalema koje je Tit donio u Rim prije 350 godina, ali zaista nije bilo masovnog ubojstva. Na pljačku Rima 455. trebamo gledati kao većinski materijalnu. To ne znači da nije bilo ubijanja i nasilja tijekom ta dva tjedna u Rimu. Međutim, Gajzerik je ispunio obećanje rimskom biskupu.

Danas koristimo pojam vandalizam da bismo opisali divljanje masa koje kradu i razbijaju ulicama gradova. Rim je nakon Vandala izgubio na svojoj važnosti, a Gajzerikovo pljačkanje inspiriralo je i ostale da pohrle na Rim.

476. godine ostrogotski vođa zauzima grad čime će službeno okončati Zapadno Rimsko Carstvo, a Vandali će sredinom 6. stoljeća izgubiti svoju državu, nakon što će ih osvojiti Bizant na čelu s Justinijanom.