OPORBENI zastupnici, njih 34, predložili su da se u hrvatskom Ustavu Hrvatska narodna banka (HNB) preimenuje u Hrvatsku središnju banku, uz objašnjenje da se veza naroda s politikom HNB-a davno izgubila.

"Institucija naziva Hrvatska narodna banka trebala bi štititi interese naroda, no veza naroda i njegovih interesa s politikom i karakterom ove institucije davno se izgubila", navodi se u prijedlogu koji su potpisali zastupnici iz lijevih i desnih oporbenih stranaka, predvođeni Katarinom Peović (RF).

Smatraju da je HNB izgubio vezu s narodom i da pridjev "narodna" više ne može vjerodostojno definirati tu instituciju. Vodstvu HNB-a zamjeraju pasivnost dok zadnjih godinu dana "inflacija buja", iako je, navode, prema Zakonu o HNB-u, temeljni cilj te institucije održavanje stabilnosti cijena.

"No čak im ni to nije dovoljno, nego Hrvatsku u tom kontekstu (…) guraju pod svaku cijenu u eurozonu, makar brojni ekonomisti, pa čak i nobelovci, upozoravaju (…) - da sada u nju ne treba nikako ulaziti - i da važnost upravljanja vlastitom valutom može biti posebno od koristi u situaciji izgledne buduće ekonomske krize (recesije)", navode predlagatelji.

Prst upiru u primanja zaposlenih u HNB-u koja su, kako navode, "debelo iznad primanja u ostatku javnog sektora" pa je jasno da inflacija na njih, odnosno njihov osobni standard ne utječe.

HNB ima poziciju države u državi

"HNB je postala institucija koja ima poziciju 'države u državi', pa se iz istog razloga žele i odreći i zadnjih poluga koje ih, doduše tek potencijalno, pritišću da svoj posao rade u interesu naroda i da vode narodnu monetarnu politiku", ističu predlagatelji.

Kažu da će se nakon ulaska u eurozonu HNB u predstojećoj recesiji još lakše moći isključiti iz bilo kakvog djelovanja i dodaju kako se i dalje želi "zadržati oko 800 zaposlenih" te privilegije koje narod ni njegovi politički predstavnici ne mogu propitivati.

Dok se ne stvore uvjeti za drugačiju politiku, pitanje je simboličke vjerodostojnosti da se promijeni naziv HNB-a i odbaci pridjev "narodna" iz njezina imena, poručuju 34 zastupnika koji su potpisima podržali prijedlog, a dolaze iz RF-a, HSS-a, SDP-a, Mosta, DP-a, IDS-a, Hrvatskih suverenista, ZLB-a, Centra, Socijaldemokrata te su tu još Damir Bajs NL te nezavisni Stjepan Kovač. 

Hrvatski sabor nedavno je odlučio da se, u dijelu koji se tiče referenduma, pristupi promjeni Ustava. Na jesen bi se trebalo pristupiti izradi nacrta promjena Ustava, a onda, u konačnici, u trećem koraku, usvojiti promjena Ustava, za što je potrebna dvotrećinska većina, odnosno 101 zastupnik.

HDZ nije pristao da se raspravi prijedlog 40 zastupnika da se u Ustav ugradi pravo žene na izbor o rađanju te da se u ustavne promjene uvrste i drugi prijedlozi, ne samo oni o referendumu.