HRVATSKA je prošle godine imala pozitivne ekonomske trendove, rast BDP-a, pad nezaposlenosti i rast državnih prihoda, istaknuo je u utorak državni tajnik u Ministarstvu financija Stipe Župan, dok je saborska oporba upozorila da država profitira na skupoći, odnosno rastućoj inflaciji.

"Domaća gospodarska aktivnost u 2025. godini nastavila je pokazivati visoku razinu otpornosti na geopolitičke napetosti i prigušenu ekonomsku aktivnost u eurozoni", rekao je Župan u Hrvatskom saboru tijekom predstavljanja Izvještaja o izvršenju državnog proračuna za prošlu godinu.

U usporedbi s 2024. godinom, realni je BDP rastao za 3,4 posto, broj nezaposlenih smanjen je za 14,8 posto, a broj osiguranika na Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje veći je za 2,5 posto, naveo je državni tajnik.

S druge strane, rasla je i inflacija mjerena indeksom potrošačkih cijena, dodao je. U 2025. iznosila je prosječno 3,7 posto, što je 0,7 posto više nego u godini prije.

Prihodi i rashodi: Mirovine i plaće u javnom sektoru rastu dvoznamenkasto

Kada je riječ o ukupnim prihodima i rashodima, država je imala 32,6 milijardi eura prihoda i 36 milijardi eura rashoda. Među stavkama rashoda, dvoznamenkasti rast u odnosu na 2024. bilježe rashodi za mirovine, 13,5 posto, te za zaposlene u državnim i javnim službama, 10,1 posto.

Udio javnog duga krajem 2025. iznosio je 56,3 posto BDP-a, naveo je državni tajnik, što je za jedan postotni bod manje nego u 2024. i 14,6 postotnih bodova manje u usporedbi s pretpandemijskom 2019. godinom.

Oporba: Proračun se punio na leđima građana

Od 32,6 milijardi prikupljenih eura, njih 12,3 milijarde došlo je od PDV-a, napomenula je SDP-ova zastupnica Mirela Ahmetović.

"To znači da se proračun napunio tako što ste vi građani skuplje plaćali hranu i usluge, a država je češkala bradu i rekla odlično. Ali nekim ministrima je dobro jer oni inflaciju osjetili nisu, a neki ne idu kod liječnika pa ni ne znaju za liste čekanja", kazala je.

Sandra Benčić iz kluba Možemo! bankama i trgovačkim lancima pripisala je ulogu dobitnika "Plenkovićeve inflacije", s obzirom na to da svoju dobit izvlače iz zemlje.

"Snizili smo PDV na hranu na 5 posto i drugu stopu PDV-a na 13 posto. Proračun je na tome izgubio 2,3 milijarde eura, no je li taj gubitak barem rezultirao jeftinijom hranom? Nije, nego je skuplja iz godine u godinu, iz mjeseca u mjesec", poručila je Benčić.

Točno je da Hrvatska od svoje samostalnosti nije imala veće prihode, ocijenio je Mostov Zvonimir Troskot, ali nije imala ni veću inflaciju nego što je ima sada.

"Inflacija je produkt ponašanja ove Vlade, neselektivnog zapošljavanja u javnoj upravi, što plaćaju naši ljudi. Država je povećala svoje troškove za 40 posto, no jesu li se usluge prema građanima povećale za 40 posto?", upitao je.

Domovinski pokret i HDZ: Rast rashoda ima opravdanje

Iako Izvještaj o izvršenju proračuna sadrži pokazatelje koje treba pozdraviti, rekao je zastupnik Domovinskog pokreta Tomislav Josić, upitna je dugoročna održivost rasta rashoda.

"Građani imaju pravo znati kako se troši svaki euro koji uplaćuju u državni proračun. Potrebna je snažnija kontrola učinkovitosti javne uprave, racionalnije upravljanje javnim sredstvima i smanjenje administrativnih troškova gdje god je to moguće", ustvrdio je.

HDZ-ov Josip Ostrogović poručio je da Hrvatska nije izolirana zemlja pa tako na domaće gospodarstvo utječu događaji u Europi i svijetu, kao i na energetskim tržištima, u lancima opskrbe i na financijskom tržištu. Što se tiče rasta rashoda, ocijenio je da on nije posljedica neodgovornosti ili proizvoljnog trošenja.

"Država je povećala ulaganja u zdravstvo, obrazovanje, demografiju, energetsku održivost i socijalnu sigurnost. Politika stabilnosti i razvoja je politika ove vlade i parlamentarne većine", istaknuo je.

Što smo u zdravstvu dobili za 8,5 milijardi eura?

Oporbeni zastupnici posebno su se osvrnuli na stanje u zdravstvu i socijalnoj skrbi.

"Hvalimo se isplatama za inkluzivni dodatak, a ljudi s višedesetljetnim invaliditetom više od godinu dana nepotrebno čekaju vještačenje", rekla je Ahmetović.

"Zdravstveni sustav košta 8,5 milijardi eura i što smo za te novce dobili? Tristo tisuća žena nema svog ginekologa, nedostaje svaki četvrti pedijatar, imamo svega pedesetak dječjih psihijatara, a liste čekanja duže su od godinu i pol dana za određene pretrage", kazala je Benčić.

Anka Mrak Taritaš iz GLAS-a dodala je da građani zdravstvenu skrb plaćaju dva puta, prvi put kroz doprinose, a drugi put u privatnim bolnicama kada im je potreban pregled. IDS-ov Dalibor Paus promašajem je ocijenio državno preuzimanje županijskih bolnica. "Žalosno je da država njima daleko lošije upravlja, a dugovi su narasli", poručio je.