RASPRAVLJAJUĆI o izmjenama Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, oporba je u utorak izrazila protivljenje omogućavanju trajnog podnošenja zahtjeva za legalizaciju zgrada izgrađenih do 21. lipnja 2011., a iz HDZ-a su naglasili da se ide u susret svim građanima.

Klub SDP-a smatra da je opravdano ponovno otvoriti postupak legalizacije jer mnogi građani objektivno nisu imali mogućnosti riješiti taj postupak prije, no zakonski prijedlog treba doraditi, kazao je SDP-ov Denis Kralj.

Kritike oporbe: Problem rokova i kontrole

"Potpuno se ukida vremensko ograničenje za podnošenje zahtjeva, odnosno uvodi se trajna legalizacija, a to nije u skladu s prostornim planiranjem, zaštitom prostora i pravnom sigurnošću", ustvrdio je. Stoga SDP predlaže uvođenje roka od 10 godina za mogućnost legalizacije.

Treba, kaže, precizirati i način dokazivanja stanja iz 2011. jer snimke iz zraka ne mogu precizno razlikovati kasnije nadogradnje, dizanja katnosti i širenja gabarita objekata.

Klub SDP-a podržava daljnju raspravu, ali bez jasnih rokova, kontrole i zaštite prostora Zakon neće dobiti našu konačnu podršku, poručio je.

I Dalibor Paus (Klub IDS-a, PGS-a, UNIJA KVARNERA i ISU-PIP-a) "nedopustivim" ocjenjuje ukidanje roka za podnošenje zahtjeva za legalizacijom te se protivi ozakonjenju bespravne gradnje izvan građevinskog područja i koja nije u skladu s prostorno-planskom namjenom.

Postojećim zakonom nije se postigao cilj zaustavljanja bespravne gradnje, dapače, ona je bila u neku ruku i potaknuta, smatra Paus.

"I dalje će se u zaštićenom obalnom području, na osobito vrijednom poljoprivrednom zemljištu, u šumama i šumama s posebnom namjenom legalizirati neka bespravna gradnja iz 2011. Unatoč tvrdnjama da se ne radi o novom valu legalizacije, građani koji su poštivali zakone ove države čut će poruku da su ponovno izigrani, a oni koji su pravila kršili, pa čak i nakon 2011., će čuti da je ponovno došla njihova prilika za novu legalizaciju", ustvrdio je i dodao kako zakon u ovom obliku ne bi trebalo usvojiti.

Pitanja provedbe i inspekcijskog nadzora

Ivica Baksa (Klub Centra i Nezavisne platforme Sjevera) pozitivnima ocjenjuje digitalizaciju postupka, povlačenje crte do 21. lipnja 2011. i pojačanu represiju prema "divljoj gradnji", no, i on smatra kako se ukidanjem roka za legalizaciju stvara dojam da se pravila dugoročno ne moraju poštivati jer uvijek postoji još jedan krug u kojem se nezakonito stanje može uvesti u legalni sustav.

"Ključna su pitanja kako će se u praksi osigurati da digitalni sustav, koji ocjenjujemo pozitivnim, ne postane prepreka za građane s neriješenim imovinsko-pravnim odnosima i slabijom digitalnom pismenošću, na koji način će se jačati inspekcijski kapaciteti, kako će se balansirati između trajne mogućnosti legalizacije za stare slučajeve i očuvanja povjerenja onih koji su gradili po pravilima te kako smanjiti potrebu za budućim valovima legalizacije", naveo je.

Božo Petrov (Klub zastupnika Mosta i nezavisnog Josipa Jurčevića) podsjetio je da se još 2017. govorilo da je 99 posto legalizacije pri kraju, a da danas ministar Branko Bačić govori o stotinama tisuća nelegaliziranih objekata.

"Ili ste tada lagali ili inspekcija nije radila svoj posao. Frani Barbariću ne biste ništa napravili dok to nije postala javna afera. Rok za legalizaciju mora postojati, vi ga sada brišete, a istovremeno niste uspostavili nadzor. Sam ministar kaže da nema dovoljno inspektora na terenu i onda ćete se čuditi novom valu bespravne gradnje", rekao je.

Kad nakon 30 godina i nekoliko izmjena zakona i dalje postoji isti problem, onda problem nije u zakonu nego u njegovoj provedbi. "I nema nikoga drugoga na koga se možete izvući jer 28 godina vi upravljate ovim sektorom", poručio je.

Sigurnost građana i negativne posljedice legalizacije

Svaka legalizacija predstavlja poziv na novu nelegalnu gradnju, kazao je Marin Živković (Klub zastupnika Možemo!). Smatra da treba ojačati inspekcijski nadzor, rušiti nelegalno izgrađeno nakon 2011. te nakon "korumpiranog glavnog državnog inspektora na tu poziciju postaviti pošteniju, sposobniju, stručnu osobu i konačno se suprotstaviti nelegalnoj gradnji".

"Do drugog čitanja pozornost treba usmjeriti na negativne posljedice prošlih krugova legalizacije, a najvažnija je da su mnogi od legaliziranih objekata strukturalno slabiji od onih koji su legalno izgrađeni, to smo vidjeli nakon zagrebačkog i petrinjskog potresa. Legalizacijom takvih objekata se izravno ugrožava sigurnost građana jer nitko ne zna kako su izgrađeni, od kojih materijala, koje su nosive konstrukcije, imaju li dostatnu protupožarnu zaštitu", naveo je Živković.

Stava je da bi zgrade koje su legalizirane, a koje nisu prošle analizu, trebale dobiti zabilježbu u zemljišnim knjigama da ne zadovoljavaju osnovne statičke uvjete kako bi kupci bili upozoreni.

Anka Mrak Taritaš (Klub zastupnika HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) poručila je da se u prethodnih 15 godina propustilo uspostaviti "obrambene zidove" kako bi se daljnja bespravna gradnja suzbila ili svela na najmanju moguću mjeru.

"Ni danas ne znamo koliko još bespravne gradnje ima. Znamo da imamo 901.901 zahtjev, a da postoji 1.674.126 kućnih brojeva", rekla je te ustvrdila da je "država svojim nečinjenjem bila jedna od sudionica bespravne gradnje".

Vladajući: Zakon ide u susret građanima

Vladajući klubovi HDZ-a, kao i Domovinskog pokreta, iskazali su punu podršku ovom zakonskom prijedlogu.

"Namjera, cilj i vizija legalizacije svih tih objekata bila je srediti kaos i dobiti uređenu zemlju. Na tom putu odrađen je do danas ogroman posao. Ovim zakonom, za razliku od prvotne ideje 2011. godine, na sofisticiraniji način kroz digitalizaciju imamo bolje i jednostavnije alate i veću mogućnost kontrole. Zakon ide u susret svim našim građanima, naročito domicilnom stanovništvu u ruralnim područjima", rekao je Tomislav Klarić (HDZ).

Najavio je da nakon izmjena ovog Zakona slijedi i uvođenje kaznenog djela za bespravnu gradnju na određenim područjima.

Tomislav Josić (Klub DP-a) naglasio je da zakon štiti prostor RH i legitimne interese građana.

"Ovaj zakonski prijedlog predstavlja nužnu korekciju postojećeg normativnog okvira, kojim se ispravlja dugotrajna i u praksi jasno uočljiva disproporcija između formalnog pravnog rješenja i stvarnih životnih okolnosti u kojima su se našli brojni građani RH", kazao je.