IME BRIDGET Bishop zauvijek je povezano s jednim od najmračnijih poglavlja američke povijesti. Dana 10. lipnja 1692. godine postala je prva osoba pogubljena tijekom zloglasnih suđenja vješticama u Salemu, događaja koji su u samo nekoliko mjeseci odnijeli živote dvadesetero ljudi i ostavili trajan ožiljak u američkom društvu.

Bridget Bishop rođena je oko 1632. godine u Engleskoj, a kasnije se doselila u koloniju Massachusetts. Bila je tri puta udana, a suvremenici su je opisivali kao neobičnu i svojeglavu ženu. Vodila je gostionicu, nosila šarenu odjeću, što je bilo neuobičajeno za strogo puritansko društvo, i često se nalazila u sukobima sa susjedima.

Optužena bez stvarnih dokaza

Početkom 1692. u Salemu se proširila panika nakon što je nekoliko djevojaka počelo tvrditi da ih muče zle sile. Ubrzo su počele optuživati susjede za vještičarenje. Bridget Bishop bila je među prvim osumnjičenima.

Protiv nje su iznesene brojne optužbe koje se danas čine bizarnima. Svjedoci su tvrdili da su vidjeli njezin duh kako ih napada, da se pretvarala u životinje i da je pomoću čarolija nanosila štetu drugima. Takvi iskazi, poznati kao "spektralni dokazi", tada su bili prihvatljivi na sudu, iako nije postojao nikakav fizički dokaz da je počinila bilo kakav zločin.

Dodatnu sumnju izazivala je njezina osobnost. Smatralo se da je previše glasna, previše neovisna i da se ne ponaša onako kako bi jedna žena u puritanskoj zajednici trebala.

Pogubljenje na Gallows Hillu

Suđenje Bridget Bishop održano je početkom lipnja 1692. Unatoč tome što je odbacivala sve optužbe, proglašena je krivom za vještičarenje.

Dana 10. lipnja odvedena je na Gallows Hill, uzvisinu pokraj Salema, gdje je obješena. Imala je oko 60 godina.

Njezino pogubljenje otvorilo je vrata novom valu progona. Tijekom sljedećih nekoliko mjeseci još je 19 osoba obješeno zbog optužbi za vještičarenje, dok je jedan muškarac, Giles Corey, usmrćen pritiskanjem teškim kamenjem jer je odbio priznati krivnju ili se izjasniti pred sudom.

Kako je završila salemska histerija

Do jeseni 1692. sve je više ljudi počelo sumnjati u vjerodostojnost optužbi. Čak su i ugledni građani i članovi vlasti počeli preispitivati praksu prihvaćanja spektralnih dokaza.

Guverner William Phips raspustio je poseban sud koji je vodio procese, a većina preostalih optuženika kasnije je oslobođena.

Godinama poslije kolonijalne vlasti priznale su da su suđenja bila velika pogreška. Obiteljima nekih žrtava isplaćene su odštete, a optuženi su postupno rehabilitirani. Bridget Bishop, međutim, nikada nije dočekala pravdu.

Simbol opasnosti masovne histerije

Povjesničari danas smatraju da je iza salemskih suđenja stajala kombinacija vjerskog fanatizma, lokalnih sukoba, straha od nepoznatog i društvenih napetosti. Bridget Bishop često se navodi kao primjer osobe koja je stradala zato što se nije uklapala u očekivane društvene norme.

Njezina priča ostala je simbol opasnosti predrasuda, lažnih optužbi i masovne psihoze. Suđenja u Salemu i danas se proučavaju kao upozorenje koliko daleko društvo može otići kada strah nadvlada razum.