GODIŠNJE oko 2500 do 3000 žena u Hrvatskoj dobije dijagnozu raka dojke. Spoznaja da imate karcinom u pravilu je iznimno zastrašujuća i nosi snažan psihološki i emocionalni teret. Jednoj 60-godišnjoj Zagrepčanki trebalo je godinu dana od operacije zloćudnog tumora do pozitivnih rezultata.

Zbog sporosti zdravstvenog sustava godinama je plaćala dodatno zdravstveno osiguranje u privatnoj kući. Nakon što je teret bolesti postao lakši, suočila se s novim problemom - osiguravajuća kuća odbila joj je obnoviti policu upravo zbog njezinoga zdravstvenog stanja.

"Stigmatizirali su me zbog bolesti"

"Godinama već plaćam najveću policu dodatnog osiguranja u Croatia osiguranju. Nakon što mi je dijagnosticiran rak dojke, koristila sam preglede koji su mi bili omogućeni policom koju plaćam. Kada sam ponovno trebala produžiti policu, shvatila sam da su Primarius plus policu dvostruko poskupili pa sam htjela uzeti drugu.

Na telefonskom pozivu agentica mi je kazala kako su njoj javili da sam ja puno trošila policu u prošloj godini. Na što sam joj potvrdila koje sam police koristila te iz kojeg razloga. Nakon toga su me zatražili da im dostavim medicinsku dokumentaciju i tada je uslijedio hladan tuš. Putem maila su mi odbili produžiti policu zbog zdravstvenog stanja", ispričala nam je Zagrepčanka L.B.M. čiji su podaci poznati redakciji.

Ona je njihov osiguranik, kako tvrdi, nekoliko desetljeća. Ugovorene police imala je za tvrtku, automobil kao i za dodatno zdravstveno osiguranje nje i supruga.

"Ono što čovjek prođe kada sazna dijagnozu ne bih nikada nikome poželjela. To je ogroman strah i borba za vlastiti život. Nakon svega toga doživjela sam da sam upravo zbog bolesti koja mi je mogla oduzeti život izgubila dodatno osiguranje koje mi je olakšavalo cijeli proces liječenja.

Oni nama ponude tu policu i vi je platite, a oni ukalkuliraju da vi nećete potrošiti više od 30 posto, a ako iskoristite više to njima nije isplativo. Posebno u situaciji kada me stigmatiziraju jer sam bolesna", govori nam ona.

Zbog njih se, dodaje, osjećala diskriminirano i kao građanin drugog reda jer se suočila s tako teškom dijagnozom. Zbog svega je odlučila otkazati sve police, privatne i poslovne, koje ima ugovorene s Croatia osiguranjem.

Croatia: To je uobičajena praksa

Index je poslao upit Croatia osiguranju na što su nam kazali kako ne mogu komentirati slučaj zbog GDPR-a, no dodali su kako se radi o osigurateljskoj praksi.

"Prema definiciji osiguranja, neovisno o proizvodu, osigurani slučaj mora biti neizvjestan događaj, u budućem vremenu. Klijenti s određenim teško bolesnim stanjima mogu biti osigurani dopunskim zdravstvenim osiguranjem, no ne i s policom dodatnog zdravstvenog osiguranja. Sve navedeno je transparentno komunicirano u uvjetima osiguranja i upitniku koji prethodi sklapanju osigurateljnog ugovora.

Riječ je o uobičajenoj osigurateljnoj praksi koja je visoko regulirana djelatnost podložna zakonodavnim propisima Republike Hrvatske", odgovorili su iz Croatia osiguranja.

Isto smo upitali i HANFA-u, državnu regulatornu instituciju koja nadzire rad financijskih tržišta i institucija, uključujući osiguravajuća društva kao što je Croatia osiguranje. Potvrdili su nam kako se radi o uobičajenoj osigurateljnoj praksi.

"Također, društvo za osiguranje nije dužno prihvatiti u osiguranje rizik za koji ocijeni da je prevelik. Društvo za osiguranje samostalno odlučuje o prihvatu u osiguranje te način postupanja nije posebno propisan. Ako korisnica smatra da je zakinuta od strane društva, pozivamo je da nam se obrati, a mi ćemo poduzeti odgovarajuće radnje u okviru naših ovlasti", kazali su nam.

"Osiguravaju zdrave i mlade, kad to više niste - niste zanimljivi"

U Hrvatskoj privatne osiguravajuće kuće imaju pravo odbiti produžetak police dodatnog zdravstvenog osiguranja ako osoba ima tešku bolest poput raka, ali to ovisi o uvjetima ugovora i pravilima osiguravatelja.

Zakon o dobrovoljnome zdravstvenom osiguranju dopušta osiguravateljima da usklade premije i uvjete prema individualnom riziku, no odbijanje produžetka ili raskid police mora biti opravdano i transparentno.

Predsjednika Koalicije udruga u zdravstvu, Ivicu Belinu, upitali smo smatra li ovu praksu osiguravajućih kuća diskriminirajućom te kako je regulirana u drugim zemljama Europske unije.

"To nije regulirano na državnoj razini nego je prepušteno privatnim osiguravateljima i ako imate neku tešku kroničnu ili onkološku dijagnozu ne možete više biti dodatno osigurani. Mi možemo reći da je riječ o diskriminaciji, ali opet s druge strane ona je dozvoljena zakonom, odnosno izostankom istog.

Riječ je o poslovnoj politici. Nažalost, osiguravatelji osiguravaju zdrave i mlade, a kad to više niste, njima više niste ni zanimljiv klijent. To je nažalost vrlo jednostavno", rekao nam je Ivica Belin.

Poslovna praksa cijele EU

No, Hrvatska nije izolirani slučaj. Ni jedna država u Europskoj uniji nema zakon kojim se reguliraju uvjeti sklapanja ili produživanja kao i ukidanja polica osiguranja. Tek je sedam država usvojilo Zakon o pravu na zaborav.

"To je skoro usvojila susjedna Slovenija. To znači da ako ste preživjeli pet godina od dijagnoze, više vas nitko nema pravo pitati o vašoj bolesti i ponovno možete ostvariti sve financijske benefite kao bilo koji drugi građanin pa tako ponovno imati i policu dodatnog zdravstvenog osiguranja.

Mi smo se u Hrvatskoj tek okupili oko tog problema i u procesu smo da prijedlog stavimo pred Vladu. Taj zakon bi zaštitio ljude koji se nađu u ovim situacijama, ali tek nakon pet godina od dijagnoze. Znači kako pet godina ne bi imali pravo na dodatno osiguranje, ali nakon toga da", pojasnio je Belin.