NAKON oporavka od prošlog kraha početkom godine, bitcoin i ostale kriptovalute proživljavaju još jedan nagli pad vrijednosti.

Vrijednost bitcoina je u jednom trenutku pala ispod 31.000 dolara (u trenutku pisanja ovog teksta 31.500 dolara), čime mu je vrijednost prepolovljena u odnosu na studeni 2021., kada je dosezao i do 68.000 dolara u jednom trenutku. U odnosu na isti dan prošle godine, pad mu je veći od 40 posto.

 Ali to čak nije ni najveći pad među kriptovalutama. Ostale kriptovalute standardno prate rast ili pad bitcoina, ali različitim intenzitetom. To znači da vrijednost pojedinim kriptovalutama može rasti više nego bitcoinu, ali i padati brže nego cijena bitcoina.

Kriptovaluta cardano je na svom vrhuncu vrijedila 2.8 dolara, a trenutno je tek 0.63 dolara. Pad od 54 posto u odnosu na isti dan prošle godine, ali u odnosu na vrhunac vrijednosti sadašnji pad iznosi 4.44 puta. Primjerice, netko tko je kupio cardano za 280 dolara trenutno ima vrijednost od otprilike 63 dolara, što znači da je izgubio 217 dolara.

Neke kriptovalute su izgubile 80 posto vrijednosti u godinu dana. Kriptovaluta terra je još u ožujku ove godine vrijedila 120 dolara, a trenutno je na tek 47 dolara. Najpopularnija kriptovaluta nakon bitcoina, ethereum, je od početka 2022. izgubila otprilike 40 posto vrijednosti, s 3765 dolara 1.siječnja 2022. na trenutnih 2243 dolara.

Jako nestabilno tržište

Kriptovalute su poznate kao jako nestabilno tržište, s drastičnim oscilacijama u kratkom roku. Na neki način je krah inherentan tom tržištu, dapače očekuje se da će se izmjenjivati intervali naglog skoka cijene i naglog pada.

Neki investitori računaju na taj ciklus i priželjkuju ga. Kada je nagli krah tržišta i cijena naglo pada, onda kupuju bitcoin i ostale kriptovalute, a kada je veliki uzlet cijene, onda prodaju. Na razlici između kupnje po niskoj cijeni za vrijeme kraha i prodaji po visokoj cijeni za vrijeme uzleta zarađuju.

I činjenica je da kriptovalute postaju sve popularnije i mainstream, a ne samo "zabava" skupine čudaka. Daleko od toga, veliki investitori i investicijski fondovi su odnedavno počeli dio svojih investicija držati u kriptovalutama, a ne samo u dionicama i obveznicama. Doduše, kriptovalute još uvijek čine jako mali dio portfelja velikih investitora, ali je sve prihvaćeniji.

Ustvari je tehnički ispravnije kriptovalute zvati kriptoimovinom, jer većina kupnji i prodaja nije u svrhu trgovine i sredstva plaćanja, nego u svrhu kratkoročnog i dugoročnog investiranja ili štednje.

Visokorizična imovina, kriptovalute jako reagiraju na ono što rade središnje banke

Razlog trenutnog kolapsa kriptovaluta je upravo u tome što se radi o visokorizičnoj imovini. To je problem zbog toga što je nedavno središnja banka SAD-a, FED, krenula u borbu protiv inflacije s politikom povećavanja referentne kamatne stope. Isto je napravila središnja banka Ujedinjenog Kraljevstva, Bank of England, a najavila je središnja banka EU (ESB).

To je tek početak podizanja kamatnih stopa ove godine, u slučaju FED-a drugo, ali dvostruko radikalnije nego početkom godine. Ali će ih biti još.

Kada se podižu kamatne stope, investitori najprije povlače novac iz visokorizičnih ulaganja. Ulaganja kao što su bitcoin i ostale kriptovalute.

Naravno, kako podizanje referentnih kamatnih stopa znači i usporavanje gospodarske aktivnosti, i burze reagiraju negativno. U ovo trenutku se i burze diljem svijeta nalaze duboko u crvenome. Ali ni blizu kao tržište kriptovaluta.

Lako je moguće da se situacija brzo preokrene, a bitcoin i ostale kriptovalute nadoknadne gubitak, kako investitori kupuju "dip", što u kriptožargonu predstavlja kupnju u trenutku velikog pada vrijednosti da bi se kasnije prodalo po višoj cijeni.

Nayib Bukele, predsjednik El Salvadora, prve države u svijetu koja je potpuno legalizirala kriptovalute, je na Twitteru objavio da je ta zemlja kupila 500 bitcoina po cijeni od 30.744 dolara.

Nije sigurno kako će se situacija razvijati u sljedećih 24 sata, ali ovaj krah je bio očekivan s obzirom na najave FED-a, središnje banke SAD-a. Ironija je u tome da kriptovalute, koje su trebale biti na putu prema potpunoj nezavisnosti novca od državne kontrole i kontrole središnjih banaka, iznimno jako reagiraju na ono što središnje banke rade ili najavljuju da će raditi.