MARKO Marulić rođen je 1450. godine u Splitu. Jedna je od najvažnijih ličnosti u povijesti Hrvatske te ga se smatra ocem hrvatske književnosti. Živio je u turbulentnom dobu osmanskih pljački i iza sebe ostavio bogat književni opus. Bio je renesansni pisac, pjesnik i humanist.

Potječe iz ugledne splitske obitelji, a od mladosti pokazuje iznimnu darovitost za klasične jezike. Osim grčkog i latinskog, vrlo dobro je od malih nogu baratao i talijanskim. Kao mladić slušao je priče o turskim provalama, pa je u svojim djelima često upozoravao na tursku opasnost.

Hrvatima poznat po Juditi, Europi po drugim djelima

Njegovo najpoznatije djelo Judita napisano je 1501. godine, a smatra se prvim epskim djelom na hrvatskom jeziku. U epu pripovijeda biblijsku priču o Juditi, hrabroj ženi koja spašava svoj narod od protivničkog vojvode. Korištenjem hrvatskog jezika u ovoj formi otvorio je vrata budućim generacijama hrvatskih pisaca i time postavio temelje za razvoj hrvatske književnosti.

Ipak, Marulić je najviše pisao na latinskom jeziku. Tim se jezikom zapravo najviše i služio jer je provodio puno vremena u internacionalnom okruženju. Njegovo djelo De institutione bene vivendi per exempla sanctorum opisuje živote svetaca i bavi se pitanjem morala, a postalo je jedno od najčitanijih štiva njegovog vremena. Franjo Saleški uvijek je nosio Marulićevu knjigu sa sobom nazivajući je svojim moralnim vodičem.

Moralnim pitanjima bavi se još više u djelu Evangelistarium, koje su voljeli mnogi svećenici. Ermolao Barbaro, član venecijanske grupe intelektualaca, obožavao je Marulićeva djela. Evangelistarium je preveden i na francuski, pa je utjecao na Jeana Gersona, utjecajnog humanista iz sjeverne Francuske. Engleski humanist Thomas More čitao ga je neposredno prije svoje smrti.

Početak hrvatske književnosti

Marulić je svojim stvaralaštvom pokrenuo književnost u novoj formi na našim prostorima. Nadahnuo je Petra Hektorovića i kasnije Marina Držića, a kao inspiraciju navodili su ga mnogi pisci tijekom hrvatskog narodnog preporoda.

Od 1996. godine 22. travnja u Hrvatskoj se obilježava kao Dan hrvatske knjige u spomen na Marulića. Datum je izabran na dan kada je Marulić završio pisanje Judite 1501. godine. Njegovo ime nosi preko 200 trgova i ulica u Republici Hrvatskoj, što ga stavlja pri vrh liste uz Matiju Gupca, Stjepana Radića, Nikolu Teslu i Ljudevita Gaja. Njegov lik nalazio se na novčanici od 500 hrvatskih kuna.