Otkriven tajni potez SAD-a, Rusija slavi. EU odgodila protumjere
AMERIČKI predsjednik Donald Trump najavio je val povećanja carina europskim saveznicima sve dok se Sjedinjenim Državama ne dopusti kupnja Grenlanda.
U objavi na mreži Truth Social Trump je rekao da će carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače za Dansku, Norvešku, Švedsku, Francusku, Njemačku, Veliku Britaniju, Nizozemsku i Finsku. Te će se carine povećati na 25% 1. lipnja i nastavit će se primjenjivati sve dok se ne postigne dogovor o američkoj kupnji Grenlanda, poručio je Trump.
Trump je optužio nekoliko europskih zemalja da igraju "vrlo opasnu igru" na Grenlandu, rekavši da je "svjetski mir u pitanju". Nakon objave Trumpa stigle su oštre reakcije svih zemalja kojima je zaprijetio. "Nećemo se dati zastrašiti", poručili su čelnici zemalja i najavili zajednički odgovor. Veleposlanici zemalja Europske unije pozvani su na hitan sastanak u Bruxellesu.
Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen razgovarala je s glavnim tajnikom NATO-a i nizom europskih čelnika, među kojima je bio i Keir Starmer. Nakon razgovora, na društvenim mrežama naglasila je predanost potpori suverenitetu Grenlanda i Danske.
"Zajedno čvrsto stojimo pri našoj obvezi da podržimo suverenitet Grenlanda i Kraljevine Danske", napisala je von der Leyen.
Poručila je i kako će se strateški interesi uvijek štititi.
"Uvijek ćemo štititi naše strateške ekonomske i sigurnosne interese", objavila je.
Svoju objavu zaključila je pozivom saveznicima da se "suoče s ovim izazovima našoj europskoj solidarnosti sa stabilnošću i odlučnošću".
Članice Europske unije suglasne su da će odgoditi moguće protumjere Sjedinjenim Državama kako bi procijenile daljnje poteze administracije Donalda Trumpa, izjavili su diplomati nakon večerašnjeg sastanka veleposlanika u Bruxellesu.
Naglašeno je kako je EU u potpunosti predan pronalaženju rješenja u sporu oko Grenlanda. Stoga su se članice složile pričekati do 1. veljače, datuma za koji je Donald Trump najavio uvođenje prvih carina, prije nego što razmotre uzvratne mjere.
Ova odluka u suprotnosti je s ranijim medijskim izvješćima, poput onog Financial Timesa, u kojima se navodilo da su uzvratne carine jedna od opcija o kojoj se raspravlja u Bruxellesu.
Francuski predsjednik Macron poziva EU na aktivaciju Instrumenta protiv prisile kao odgovor na prijetnje carinama američkog predsjednika Trumpa zbog Grenlanda. EU razmatra protumjere.
>> Opširnije
EU planira 108 mlrd. USD carina protiv SAD-a, čime bi odgovorila na Trumpove prijetnje NATO saveznicima oko Grenlanda.
>> Opširnije
Predsjednik Europskog vijeća Antonio Costa najavio je sazivanje "izvanrednog sastanka" idućih dana. U objavi na društvenim mrežama naveo je da je odluka donesena "s obzirom na značaj nedavnih događaja i radi daljnje koordinacije". Nakon razgovora s državama članicama, Costa je iznio obveze Europe u šest ključnih točaka.
Prve dvije točke odnose se na jedinstvo u pogledu načela međunarodnog prava, teritorijalne cjelovitosti i nacionalnog suvereniteta te na jedinstvo u potpori i solidarnosti s Danskom i Grenlandom. Treća točka ističe priznavanje zajedničkog transatlantskog interesa za mir i sigurnost na Arktiku, posebno djelovanjem kroz NATO.
Nadalje, navodi se zajednička procjena da bi carine potkopale transatlantske odnose i da su nespojive s trgovinskim sporazumom između EU-a i SAD-a. Posljednje dvije točke naglašavaju spremnost na obranu od bilo kojeg oblika prisile te na nastavak konstruktivnog angažmana sa SAD-om o svim pitanjima od zajedničkog interesa.
Ruski dužnosnici pozdravili su Trumpovu prijetnju uvođenja carina NATO saveznicima zbog Grenlanda, smatrajući to znakom kolapsa transatlantskog saveza i produbljivanja podjela unutar NATO-a.
>> Opširnije
Francuski ministar vanjskih poslova Jean-Noël Barrot razgovarat će večeras sa svojim kolegama iz osam zemalja saveznica NATO-a na koje se odnose nove carine koje je najavio Donald Trump, izjavio je jedan francuski dužnosnik.
Trump je objavio da će se osam članica Saveza suočiti s carinama od 10 posto na izvoz u SAD koje stupaju na snagu u veljači, a u lipnju će porasti na 25 posto. Prema riječima dužnosnika, Barrot je odmah nakon te objave jučer razgovarao s britanskim i njemačkim ministrima vanjskih poslova, kao i s predstavnicima EU-a.
Dužnosnik je novinarima rekao kako će Barrot "do večeras biti u kontaktu sa svim ministrima vanjskih poslova zemalja pogođenih carinama".
"Od jučer je u razgovorima sa svojih 27 europskih kolega, kao i s političkim skupinama u Europskom parlamentu", dodao je dužnosnik.
Bivši američki potpredsjednik Mike Pence podržava ideju o američkoj kupnji Grenlanda, no izrazio je zabrinutost zbog načina na koji Donald Trump pokušava ostvariti taj cilj. Svoje je stavove iznio gostujući u jutarnjim televizijskim programima u SAD-u.
"Mislim da je sada pitanje, ne što predsjednik pokušava postići, već kako", rekao je Pence za CNN. "Zabrinut sam zbog korištenja, po mom mišljenju, upitnog ustavnog ovlaštenja, nametanja jednostranih carina NATO saveznicima kako bi se postigao ovaj cilj", izjavio je.
Unatoč tome, Pence je ponovio da podržava Trumpov cjelokupni cilj. "Mislim da je to apsolutno u interesu Sjedinjenih Američkih Država", istaknuo je.
Podsjetio je kako je državni tajnik iz administracije Abrahama Lincolna, koji je pregovarao o kupnji Aljaske, prvi predložio da Sjedinjene Države kupe i Grenland.
Britanski premijer Keir Starmer razgovarao je ovog poslijepodneva s danskom premijerkom te s čelnicima Europske komisije i NATO-a, a potom i s Donaldom Trumpom, potvrdila je glasnogovornica Downing Streeta.
Iz Downing Streeta objavljeno je i priopćenje o sadržaju razgovora. "U svim svojim razgovorima premijer je ponovio svoj stav o Grenlandu", navodi se.
U priopćenju se dodaje kako je Starmer istaknuo da je "sigurnost na Visokom sjeveru prioritet za sve NATO saveznike kako bi se zaštitili euroatlantski interesi".
"Također je rekao da je primjena carina na saveznike zbog težnje kolektivnoj sigurnosti NATO saveznika pogrešna", zaključuje se u priopćenju.
U Bruxellesu je u tijeku hitan sastanak europskih veleposlanika na kojem se raspravlja o mogućem odgovoru na američke carine koje je uveo Donald Trump. Na stolu je nekoliko opcija, piše Financial Times.
Jedna od glavnih opcija o kojoj se raspravlja jest uvođenje carina na američke proizvode u vrijednosti od 93 milijarde eura, prema informacijama dviju osoba upoznatih sa situacijom.
Navedeni paket protumjera bio je stavljen na čekanje u kolovozu prošle godine kada je EU postigla trgovinski sporazum sa SAD-om. Ta šestomjesečna suspenzija istječe sljedeći mjesec, osim ako je Europska komisija ne odluči produljiti.
Kao druga mogućnost spominje se ograničavanje pristupa američkim tvrtkama tržištu Europske unije. Također, očekuje se da će francuski predsjednik Emmanuel Macron zatražiti aktivaciju EU-ova Instrumenta protiv prisile, koji bloku omogućuje da uzvrati trećim zemljama koje vrše gospodarski pritisak na članice kako bi promijenile svoje politike.
Zaključci sastanka veleposlanika još nisu objavljeni.
Demokratski senator Tim Kaine i republikanac Rand Paul istražuju tri opcije kako bi ograničili poteze predsjednika Trumpa vezane uz Grenland, uključujući novu rezoluciju o ratnim ovlastima.
>> Opširnije
Danska premijerka Mette Frederiksen izjavila je, gostujući na danskoj TV 2 večeras, da se Danska ne smije dati zastrašiti te da je najteži dio krize, nažalost, tek pred njima.
>> Opširnije
Američki ministar financija Scott Bessent odbacio je tvrdnje da su carine povezane s Grenlandom dio pregovaračke taktike.
NBC News navodi da je to rekao u intervjuu u emisiji "Meet the Press".
"To je strateška odluka predsjednika", rekao je Bessent.
"Riječ je o geopolitičkoj odluci i on je spreman koristiti ekonomsku moć SAD-a kako bi izbjegao rat", dodao je.
Danska je tijekom proteklog tjedna povećala svoju vojnu prisutnost na Grenlandu kao odgovor na sve veći pritisak Sjedinjenih Država.
Nove agencijske fotografije prikazuju skupinu danskih vojnika koji su danas stigli u grenlandsku prijestolnicu Nuuk, u sklopu pojačanih aktivnosti Kopenhagena na tom teritoriju.
>> Opširnije
Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte telefonski je razgovarao s predsjednikom SAD-a Donaldom Trumpom o situaciji na Grenlandu i Arktiku.
Ne ulazeći u detalje razgovora, Rutte je rekao da će se na tom pitanju "nastaviti raditi".
"Veselim se susretu s njim u Davosu kasnije ovog tjedna", dodao je.
Svjetski čelnici okupit će se u švicarskom gradu Davosu na Svjetskom ekonomskom forumu.
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen na presici je odluku predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju carina europskim saveznicima u NATO opisao kao "vrlo paradoksalnu".
Rasmussen je kao primjer predanosti Danske i njezinih partnera zaštiti tog područja naveo nedavnu sigurnosnu operaciju "Arctic Endurance".
"I to je dovelo do ovih carina. I to je vrlo, vrlo paradoksalno", rekao je Rasmussen.
Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide izjavio je da Norveška i njezini saveznici "neće dopustiti da budu izloženi pritiscima".
Eide je to rekao na konferenciji za medije u Oslu, na kojoj se obratio zajedno sa svojim danskim kolegom.
U izjavama koje je prenijela Danska radiotelevizija DR, Eide je rekao da je riječ o "povijesnom i dramatičnom vremenu", a carine predsjednika SAD-a Donalda Trumpa opisao je kao "prijetnje".
Unatoč tome, norveški šef diplomacije poručio je da Norveška i njezini saveznici "neće podleći pritiscima".
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen razgovarao je u Oslu s norveškim kolegom, nakon čega su održali press konferenciju.
Rasmussen je novinarima rekao da se rat u Ukrajini nalazi u kritičnoj fazi te da se to ne smije zaboraviti u raspravama o Grenlandu.
Dodao je da Danska pokušava uvjeriti predsjednika SAD-a Donalda Trumpa da odustane od ideje da mora posjedovati Grenland.
Unatoč prijetnjama iz Washingtona, Rasmussen je rekao da Danska i dalje želi istražiti diplomatski put prema rješenju.
Nakon ovotjednog sastanka s američkim potpredsjednikom JD Vanceom i američkim šefom diplomacije Marcom Rubiom u Washingtonu, Rasmussen je izjavio da će biti uspostavljena radna skupina na visokoj razini kako bi se "ispitalo može li se pronaći zajednički put naprijed".
Očekuje se da će se ta skupina prvi put sastati "u roku od nekoliko tjedana".
Hrvatski ministar Grlić Radman pozvao je na jedinstvo NATO-a, deeskalaciju i stabilne trgovinske odnose EU-a i SAD-a zbog napetosti oko Grenlanda.
>> Opširnije
Veleposlanici država članica Europske unije održavaju izvanredni sastanak u Bruxellesu.
Cipar, koji trenutačno predsjeda Europskom unijom, objavio je da je zatražio hitan sastanak veleposlanika svih 27 država članica.
Diplomati EU-a brzo su osudili najavu predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju carina. Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen upozorila je da bi takav potez mogao "narušiti transatlantske odnose i dovesti do opasne spirale daljnje eskalacije".
Sličnu poruku poslala je i Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, rekavši da će Kina i Rusija nakon te najave imati "dan za slavlje".
Njemački izviđački tim Bundeswehra napustio je Grenland nakon manje od dva dana boravka. Prema Bildu, koji je prvi objavio vijest, vojnici su o iznenadnom odlasku obaviješteni tek jutros.
"Još jučer nije bilo jasno koliko će dugo ostati", rekao je Moritz Müller, jedan od novinara koji prati slučaj.
>> Opširnije
Danski šef diplomacije Lars Løkke Rasmussen u nedjelju je u Norveškoj na sastanku s norveškim ministrom vanjskih poslova Espenom Barthom Eideom.
A ako sve bude išlo po planu, dvojica ministara vanjskih poslova održat će zajedničku konferenciju za novinare za nešto više od sat vremena, koja bi, prema norveškoj vladi, trebala početi u 17:10 sati.
Sutra, u ponedjeljak, Lars Løkke Rasmussen otputovat će u Ujedinjeno Kraljevstvo, gdje će nastaviti svoju seriju sastanaka u Londonu.
Premijerka Sjeverne Irske pridružila se nizu čelnika koji su osudili planove predsjednika SAD-a Donalda Trumpa o uvođenju carina protiv osam europskih zemalja zbog Grenlanda.
Michelle O'Neill rekla je da su ti prijedlozi "duboko zabrinjavajući" te upozorila da su "gospodarstva Irske i Sjedinjenih Država snažno povezana".
"Ta je povezanost godinama pozitivno podupirala radna mjesta, ulaganja i prosperitet na obje strane", napisala je u objavi na društvenim mrežama.
"Međutim, kada svjetski čelnici donose opasne odluke u potrazi za teritorijem i resursima, cijenu najčešće plaćaju obični ljudi.
"U razdoblju koje dolazi surađivat ću s političkim i poslovnim čelnicima kod kuće i u inozemstvu kako bih zaštitila lokalne tvrtke, cjelokupno otočno gospodarstvo i egzistenciju ljudi", poručila je O'Neill.
Vlade su u nedjelju oprezno reagirale na poziv američkog predsjednika Donalda Trumpa da se pridruže njegovom "Odboru za mir", inicijativi usmjerenoj na rješavanje globalnih sukoba, plan za koji diplomati kažu da bi mogao naštetiti radu Ujedinjenih naroda, piše Reuters.
>> Opširnije
Povjesničar Dario Špelić analizirao je situaciju u svijetu uzrokovanu Trumpovom strategijom.
>> Opširnije
Na Grenlandu se trenutačno nalazi više od 200 vojnika, izjavio je ranije danas general-bojnik Søren Andersen za grenlandski medij KNR. Prema njegovim riječima, najmanje 100 vojnika nalazi se u Nuuku, a dodatnih 100 u Kangerlussuaqu.
Andersen je pritom pozvao na smirenost i naglasio da u ovom trenutku ne postoji nikakva vojna prijetnja Grenlandu.
Točan broj vojnika nije želio otkriti, no dodao je da su u Kangerlussuaq stigle francuske specijalne snage, koje ondje provode obuku.
Osim kopnenih snaga, angažirane su i zračne snage.
"Danske snage imale su dva borbena zrakoplova koji su patrolirali istočnom obalom Grenlanda, a potporu im je pružao francuski zrakoplov za nadopunu goriva u zraku", rekao je Andersen.
Kanadski premijer Mark Carney izjavio je da će njegova zemlja "uvijek podupirati suverenitet i teritorijalni integritet država".
>> Opširnije
Danska premijerka oglasila se nakon zajedničke izjave svih osam zemalja na koje su usmjerene carine predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
Kazala je kako je zadovoljna dosljednim porukama iz ostatka kontinenta da se Europu neće ucjenjivati.
>> Opširnije
Američki senator Mark Kelly, demokrat koji predstavlja Arizonu i bivši pilot američke mornarice, komentirao je najavljene carine predsjednika Trumpa na proizvode iz savezničkih zemalja. Prema Kellyju, takav bi potez natjerao Amerikance da "plaćaju više kako bi pokušali dobiti teritorij koji nam ne treba".
"Postrojbe iz europskih zemalja stižu na Grenland kako bi obranile teritorij od nas. Neka vam to sjedne", napisao je Kelly na društvenim mrežama.
Upozorio je i kako takvi postupci štete ugledu i odnosima SAD-a. "Šteta koju ovaj predsjednik nanosi našem ugledu i našim odnosima raste, čineći nas manje sigurnima. Ako se nešto ne promijeni, bit ćemo sami s protivnicima i neprijateljima u svim smjerovima", zaključio je senator.
Europska unija će "očito uzvratiti" na carine Sjedinjenih Američkih Država ako budu nametnute 1. veljače, izjavio je irski premijer Micheál Martin. Naglasio je kako se "mora dogoditi dijalog" kako bi se to spriječilo, ali je i priznao da se "tempo ovdje dramatično i vrlo brzo povećao".
U izjavi za nacionalnu televiziju RTE, Martin je kazao kako su razmatranja diljem Europe o tome treba li koristiti instrument bloka protiv prisile "pomalo preuranjena".
Norveški premijer Jonas Gahr Støre u nedjelju je pozvao na oprez zbog nadolazećeg trgovinskog rata, nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio dodatnim carinama za osam europskih zemalja, uključujući Norvešku, zbog njihove podrške Grenlandu.
"Mislim da bismo trebali biti vrlo oprezni da ne dođe do trgovinskog rata koji izmiče kontroli. Mislim da nitko od toga nema koristi", rekao je Støre za televizijsku kuću NRK nakon konferencije za novinare.
Osam europskih zemalja objavilo je zajedničku izjavu kao odgovor na Trumpovu prijetnju uvođenjem carina, upozorivši da takvi potezi "potkopavaju transatlantske odnose i riskiraju opasnu silaznu spiralu". Među potpisnicama izjave su Danska, Finska, Francuska, Njemačka, Nizozemska, Norveška, Švedska i Ujedinjeno Kraljevstvo, prenosi Sky News.
"U potpunosti stojimo u solidarnosti s Kraljevinom Danskom i narodom Grenlanda. Nadovezujući se na proces započet prošlog tjedna, spremni smo sudjelovati u dijalogu utemeljenom na načelima suvereniteta i teritorijalnog integriteta, koja čvrsto podupiremo."
Jedinstven odgovor saveznika
U priopćenju se naglašava kako će skupina zemalja "nastaviti stajati ujedinjeno i koordinirano" te da su predani "očuvanju našeg suvereniteta". "Kao članice NATO-a, predani smo jačanju arktičke sigurnosti kao zajedničkog transatlantskog interesa", dodaje se u izjavi. Također se spominje i nedavna, unaprijed koordinirana danska vojna vježba na Grenlandu, za koju se ističe da "odgovara ovoj nužnosti" i "ne predstavlja prijetnju nikome".
Njemački vojni izviđački tim od 15 vojnika, koji je nedavno poslan na Grenland, danas bi trebao napustiti taj arktički otok i otputovati za Kopenhagen.
Trumpova prijetnja saveznicima da podrže aneksiju Grenlanda ili se suoče s trgovinskim posljedicama potez je bez presedana koji bi mogao razbiti NATO i koji zbunjuje svjetske čelnike.
>> Opširnije
Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman dat će izjavu novinarima na Zrinjevcu u 16.30 sati u povodu najavljenog američkog nametanja carina europskim državama koje podržavaju danski suverenitet nad Grenlandom.
Njemačka i njezini europski partneri neće dopustiti da ih Donald Trump ucjenjuje, izjavio je njemački ministar financija i vicekancelar Lars Klingbeil. Njemačka će uvijek pružiti ruku SAD-u u cilju pronalaska zajedničkih rješenja, no Berlin se po ovom pitanju ne može složiti s Washingtonom, rekao je Klingbeil u izjavi.
"I stoga vrlo jasan signal: nećemo biti ucjenjivani, i slijedi europski odgovor", dodao je.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni rekla je Donaldu Trumpu da je njegova najava carina protiv zemalja koje pomažu sigurnosti Grenlanda pogreška, pozivajući na nastavak dijaloga i izbjegavanje eskalacije.
>> Opširnije
Irska ministrica vanjskih poslova Helen McEntee osudila je prijetnju američkim carinama, ocijenivši je "potpuno neprihvatljivom i vrijednom dubokog žaljenja".
Naglasila je kako mir i sigurnost ovise o poštivanju međunarodnih normi. "Mir i sigurnost ovise o tome da se sve države članice UN-a pridržavaju temeljnih načela Povelje UN-a", izjavila je. "Ne može biti trajnog mira i sigurnosti u svijetu gdje se ta načela ignoriraju i potkopavaju."
McEntee je istaknula kako je stav Irske o Grenlandu jasan. "Irska je bila kristalno jasna da je budućnost Grenlanda pitanje koje trebaju odrediti Danska i grenlandski narod, u skladu s dobro uspostavljenim demokratskim načelima i međunarodnim pravom", poručila je.
"Ovo je stav koji se neće promijeniti. Poštivanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta država nije predmet pregovora. To je temeljno načelo Povelje Ujedinjenih naroda i međunarodnog prava. To je ono što sve zemlje - velike ili male, vojno svrstane ili neutralne - čini sigurnima i zaštićenima", stoji u izjavi.
Ministrica je dodala kako se Irska blisko koordinira s europskim partnerima kao odgovor na ovu najavu. "Jedini put naprijed za rješavanje pitanja od interesa za SAD, ili bilo koju drugu zemlju, jest kroz angažman pun poštovanja", rekla je, napomenuvši kako su "Danska i Grenland u više navrata potvrdili da su otvoreni za proaktivan konstruktivan dijalog o svim pitanjima".
Francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvao je Europsku uniju da upotrijebi svoj instrument protiv prisile, takozvanu "trgovinsku bazuku", kao odgovor na carine koje bi mogla uvesti administracija Donalda Trumpa, javlja francuska novinska agencija AFP.
Riječ je o alatu koji EU može koristiti kada vlada neke druge države pokuša izvršiti gospodarski pritisak na države članice. Taj se instrument, između ostalog, može iskoristiti za uskraćivanje prava tvrtkama iz određene zemlje da ulažu ili sudjeluju u javnim natječajima na području Unije.
Danski ministar obrane Troels Lund Poulsen izrazio je žaljenje zbog carina koje američki predsjednik Donald Trump namjerava uvesti nizu europskih zemalja.
"Mislim da je neprihvatljivo ciljati zemlje koje sada preuzimaju odgovornost za našu zajedničku sigurnost u NATO-u", izjavio je. Ministar je i jučer kritizirao taj potez u objavi na društvenoj mreži X. "Međunarodno pravo i teritorijalni suverenitet država ključni su za međunarodni mir i sigurnost. To moramo zaštititi s europske strane", stoji u objavi.
Najavljeno je da će se Troels Lund Poulsen sutra sastati s glavnim tajnikom NATO-a Markom Rutteom.
Finski premijer Petteri Orpo izjavio je kako carine "nikome ne služe" te da bi naštetile i Europi i Sjedinjenim Američkim Državama. "Stav Finske je da sva pitanja među saveznicima treba rješavati razgovorima, a ne pritiskom", rekao je Orpo.
Naveo je kako su Sjedinjene Države izrazile zabrinutost zbog sigurnosti na Arktiku, što je, prema njegovim riječima, ključno pitanje za Finsku. "Nastojimo očuvati arktičku sigurnost zajedno sa svim našim saveznicima, poštujući pritom teritorijalni integritet Danske i Grenlanda", dodao je.
Orpo je zaključio poruku ponovivši svoj stav: "Carine bi naštetile i Europi i SAD-u. One nikome ne služe. Blisko surađujemo s našim europskim partnerima i saveznicima."
Zbog Trumpovih carina vezanih uz Grenland, odnosi SAD-a i EU-a su na rubu pucanja. Europski čelnici razmatraju protumjere, uključujući i aktivaciju moćnog Instrumenta protiv prisile.
>> Opširnije
Danski ministar vanjskih poslova Lars Løkke Rasmussen posjetit će Norvešku, Ujedinjeno Kraljevstvo i Švedsku radi razgovora o sigurnosnoj strategiji NATO-a za Arktik, priopćilo je njegovo ministarstvo u nedjelju.
Rasmussen će danas posjetiti Oslo, u ponedjeljak otputovati u London, a u četvrtak u Stockholm.
"U nestabilnom i nepredvidivom svijetu, Danskoj su potrebni bliski prijatelji i saveznici", izjavio je Rasmussen u priopćenju za javnost. "Naše zemlje dijele stajalište da se svi slažemo oko potrebe jačanja uloge NATO-a na Arktiku, i radujem se raspravi o tome kako to postići", rekao je.
Njemačko udruženje strojarske industrije (VDMA) pozvalo je Europsku komisiju da razmotri korištenje svog 'Instrumenta protiv prisile' kao odgovor na plan američkog predsjednika Donalda Trumpa o nametanju dodatnih carina europskim zemljama u sporu oko Grenlanda.
Navedeni instrument omogućuje Europskoj uniji da uzvrati trećim zemljama koje vrše ekonomski pritisak na države članice s ciljem promjene njihovih politika.
"Ako EU ovdje popusti, to će samo ohrabriti američkog predsjednika da postavi sljedeći smiješni zahtjev i zaprijeti daljnjim carinama," rekao je predsjednik VDMA-e Bertram Kawlath u izjavi u nedjelju.
"Stav hrvatske Vlade je da se saveznici u okviru NATO-a trebaju međusobno poštovati te uvažavati činjenicu da je Grenland dio Danske. U tom kontekstu izražavamo solidarnost s Danskom i narodom Grenlanda. Ne slažemo se s nametanjem bilo kakvih dodatnih carina koje bi narušile uravnoteženost trgovinskih odnosa EU-a sa SAD-om i oslabile transatlantsko partnerstvo u okolnostima brojnih globalnih izazova.
Zalažemo se za jedinstven i koordiniran europski stav u slučaju da se takve najave SAD-a i realiziraju, o čemu će biti riječi i na sastanku predstavnika država članica EU-a na razini veleposlanika u Bruxellesu. U pogledu zabrinutosti SAD-a vezane uz sigurnost na području Arktika, u koji se ubraja i Grenland, vjerujemo da se dijalogom može pronaći rješenje koje će SAD-u jamčiti sigurnost, a Danskoj zaštitu njezina teritorijalnog integriteta", rekli su iz hrvatske vlade za Jutarnji.
Nizozemski ministar vanjskih poslova izjavio je da je prijetnja američkog predsjednika Donalda Trumpa da će uvesti nove carine europskim saveznicima dok ne pristanu prodati Grenland Sjedinjenim Državama "ucjena". "To što radi je ucjena... i nije potrebno. Ne pomaže savezu (NATO-u), a također ne pomaže Grenlandu", rekao je David van Weel u intervjuu na nizozemskoj televiziji.
U objavi na mreži Truth Social u subotu Trump je rekao da će dodatne uvozne carine od 10% stupiti na snagu 1. veljače na robu iz Danske, Norveške, Švedske, Francuske, Njemačke, Nizozemske, Finske i Velike Britanije - zemalja koje su pristale doprinijeti osobljem za NATO-ovu vježbu na Grenlandu.
Van Weel je rekao da je misija na Grenlandu imala za cilj pokazati spremnost SAD-a i Europe da pomogne u obrani Grenlanda te da se protivi Trumpovoj ideji vezanja diplomacije oko otoka i trgovine.
Trump je rekao da se neće zadovoljiti ničim manjim od potpunog vlasništva nad Grenlandom, autonomnim teritorijem Danske, za koji je rekao da je ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i mineralnih nalazišta.
Čelnici Danske i Grenlanda rekli su da otok nije na prodaju i da ne želi biti dio Sjedinjenih Država. Veleposlanici 27 zemalja Europske unije sastat će se u nedjelju na hitnom sastanku kako bi razgovarali o svom odgovoru na Trumpovu carinsku prijetnju.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni pojasnila je stav vlade o mogućem vojnom angažmanu na Grenlandu, nakon što je ministar obrane Guido Crosetto ranije izrazio sumnju u svrhovitost takve misije.
Ministar Crosetto je u petak, kako prenosi talijanska novinska agencija ANSA, doveo u pitanje što "sto, dvjesto ili tristo vojnika bilo koje nacionalnosti može učiniti" na tom području. "Zvuči kao početak vica", rekao je.
U intervjuu za list La Stampa, premijerka Meloni iznijela je drugačiji stav. "Vjerujem da je ideja jačanja naše prisutnosti svakako nužna i da se o njoj treba razgovarati unutar saveza", izjavila je. Prema njezinim riječima, talijanski vojnici mogli bi sudjelovati ako se radi o zajedničkoj misiji NATO-a.
Vojna vježba "Operacija Arktička izdržljivost", koju predvodi Danska, okuplja sudionike iz Švedske, Norveške, Njemačke, Velike Britanije, Francuske, Nizozemske, Finske, Belgije i Danske.
Donald Trump će kasnije ovog tjedna prisustvovati Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu u Švicarskoj, gdje će se okupiti i čelnici Francuske, Njemačke, Nizozemske i Finske. Skupu će se pridružiti i predstavnici NATO članica poput Kanade, Španjolske i Belgije.
Očekuje se da će Trump održati govor na forumu u srijedu. Glavna tema ovogodišnjeg okupljanja je pitanje "kako možemo surađivati u svijetu s više sukoba?". Među europskim čelnicima koji s interesom iščekuju njegovo izlaganje na tu temu su i Emmanuel Macron, Friedrich Merz te Ursula von der Leyen.
Britanska ministrica kulture Lisa Nandy izjavila je kako je budućnost Grenlanda "stvar naroda Grenlanda", istovremeno nazivajući nove američke carine "pogrešnim pristupom".
"O našem stavu o Grenlandu se ne može pregovarati. To smo vrlo jasno dali do znanja. I nastavit ćemo to jasno davati do znanja", poručila je ministrica.
Dodala je kako je to stajalište bilo izneseno i Trumpovoj administraciji te da britanska vlada vjeruje kako je "potrebno raditi zajedno" na rješavanju "ozbiljnih izazova" s kojima se svijet trenutno suočava.
Američko nasilno preuzimanje Grenlanda bio bi "kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo", izjavio je bivši glavni tajnik NATO-a i nekadašnji danski premijer Anders Fogh Rasmussen. On je jezik Donalda Trumpa o Grenlandu usporedio s onim "gangstera" u Rusiji i Kini, koje bi SAD trebao pokušavati kontrolirati, piše Financial Times.
"Za mene je to bio bolan proces. Od djetinjstva sam Sjedinjene Države smatrao prirodnim vođom slobodnog svijeta. Čak sam govorio o SAD-u kao o svjetskom policajcu", rekao je Rasmussen, koji je poslao danske trupe da se bore uz SAD u Afganistanu.
"Sada vidimo da Sjedinjene Države koriste jezik koji je prilično blizak gangsterima koje bi trebale kontrolirati u Moskvi, Pekingu itd.", dodao je.
Rasmussen je također upozorio da takve podjele na Zapadu idu na ruku Rusiji. "Siguran sam da se Moskva nada da će Grenland postati santa leda koja će potopiti NATO", rekao je, zaključivši: "Dakle, ovo nadilazi Dansku i Grenland... Osvajanje Grenlanda bio bi kraj svjetskog poretka kakvog poznajemo."
Španjolski premijer Sánchez tvrdi da bi američka invazija Grenlanda usrećila Putina, legitimirala rusku agresiju i bila kobna za NATO.
>> Opširnije
Republikanska senatorica s Aljaske Lisa Murkowski, jedna od 11 američkih političara koji su ovog tjedna boravili u Danskoj radi razgovora s predstavnicima danske i grenlandske vlade, političarima i poslovnim organizacijama, ne slaže se s interpretacijom sastanka kako ju je predstavila Bijela kuća. Murkowski je to izjavila u intervjuu za Berlingske.
Nakon sastanka održanog u srijedu između danskog ministra vanjskih poslova Larsa Løkkea, grenlandske ministrice vanjskih poslova Vivian Motzfeldt te D JVancea i Marca Rubija, danska i grenlandska strana priopćile su da je uspostavljena radna skupina za raspravu o američkoj zabrinutosti za sigurnost na Arktiku, "uz poštivanje crvenih linija Kraljevine Danske".
Međutim, glasnogovornica Donalda Trumpa, Karoline Leavitt, u četvrtak je ustvrdila da su se strane dogovorile kako će radna skupina biti zadužena za "tehničke razgovore o preuzimanju Grenlanda".
Senatorica Murkowski opovrgava takvu verziju događaja. "Zapravo sam razgovarala s potpredsjednikom odmah nakon sastanka s dvojicom ministara vanjskih poslova (iz Danske i Grenlanda), i on mi je rekao da je to bio vrlo konstruktivan razgovor koji je uspostavio proces za daljnji dijalog", tvrdi ona.
Predsjednik Donald Trump i dužnosnici njegove administracije istaknuli su Grenland kao ključnu lokaciju za uspostavu novog proturaketnog štita pod nazivom "Zlatna kupola". Sustav je zamišljen kao obrana Sjedinjenih Američkih Država od naprednih vojnih prijetnji. Ideja o novom obrambenom sustavu prvi je put predstavljena izvršnom uredbom prošle godine, u kojoj se pozivalo na stvaranje "Željezne kupole za Ameriku" radi zaštite od potencijalno "katastrofalnih" prijetnji koje su postale "intenzivnije i složenije".
Ministar obrane Pete Hegseth izjavio je 20. svibnja kako će se sustav sastojati od više slojeva "preko kopna, mora i svemira, uključujući senzore i presretače bazirane u svemiru". Predsjednik Trump nadodao je da će štit moći presretati projektile "čak i ako su lansirani s drugih strana svijeta, i čak i ako su lansirani u svemiru". Pojedini dijelovi programa bit će smješteni na lokacijama poput Floride, Indiane i Aljaske.
Iako administracija nije objavila detalje o specifičnoj ulozi Grenlanda, pretpostavlja se da bi otok služio kao lokacija za sustav ranog upozoravanja. Na Grenlandu se već nalazi američka svemirska baza Pituffik, opremljena senzorima koji su postavljeni tijekom Hladnog rata za detekciju balističkih projektila koji bi mogli biti lansirani preko Arktika.
Stručnjaci upozoravaju da su postojeći američki obrambeni sustavi neadekvatni za obranu od potencijalnog napada Kine ili Rusije, koje posjeduju arsenale s više stotina projektila. Cijena novog sustava bit će iznimno visoka. Kongresni ured za proračun procijenio je da bi troškovi svemirske komponente sustava mogli doseći 542 milijarde dolara (oko 404 milijarde funti) tijekom dvadesetogodišnjeg razdoblja.
Prijetnja Donalda Trumpa o uvođenju carina nizu europskih zemalja "pretvara prijatelje u neprijatelje", izjavio je zamjenik predsjednika danskog parlamenta Lars-Christian Brask.
Brask je rekao kako Trump "ne djeluje u najboljem interesu vlastite zemlje". Dodao je da odnosi između SAD-a i Europske unije postaju "sve napetiji", a najnovije planove američkog predsjednika ocijenio je potezom koji "izgleda kao ekonomska ucjena".
"Nitko to ne želi", kazao je. "Zasigurno ne želite da se prijatelji okreću jedni protiv drugih."
Prema procjeni Rasmusa Sindinga Søndergaarda, višeg istraživača na Danskom institutu za međunarodne studije, Donald Trump je pod sve većim pritiskom. U intervjuu je opisao predsjednika kao "frustriranijeg, nestrpljivijeg i očajnijeg" u namjeri da dobije ono što želi, piše Politiken.
"Sve je više pod pritiskom jer se stvari nisu odvijale onako kako bi on želio", izjavio je Søndergaard za novine.
Istraživač je istaknuo tri stvari: pritisak koji je Trump počeo vršiti na Dansku po svom stupanju na dužnost, njegove pokušaje da uvjeri grenlandsko stanovništvo da se okrenu Sjedinjenim Državama te činjenicu da se sukob s Danskom i Grenlandom pretvorio u mogući trgovinski rat s cijelom EU.
Španjolski premijer Pedro Sánchez izjavio je kako bi američka invazija na Grenland "Vladimira Putina učinila najsretnijim čovjekom na svijetu". Sánchez je u intervjuu ocijenio da bi bilo kakva vojna akcija SAD-a protiv tog danskog autonomnog teritorija naštetila NATO-u i legitimirala rusku invaziju na Ukrajinu, piše La Vanguardia.
"Ako se usredotočimo na Grenland, moram reći da bi američka invazija na taj teritorij Vladimira Putina učinila najsretnijim čovjekom na svijetu. Zašto? Zato što bi legitimirala njegov pokušaj invazije na Ukrajinu", rekao je.
"Ako bi Sjedinjene Države upotrijebile silu, to bi bio smrtni udarac za NATO. Putin bi bio dvostruko sretan", dodao je španjolski premijer.
Demokratski senator Bernie Sanders uputio je apel američkim političarima nakon što je predsjednik Trump najavio nove carine. U objavi na društvenoj mreži X, Sanders je naveo da Trump nameće carine osmorici NATO saveznika zbog njihove podrške suverenitetu Grenlanda.
"Uništavanje naših najbližih saveza kako bi se preuzeo Grenland - koji nam Danska već dopušta slobodno koristiti - je ludost. Kongres mora reći NE", poručio je Sanders.
Sjedinjene Američke Države pokušale su 2025. godine prikupiti podatke o vojnim postrojenjima, lukama i zračnim bazama na Grenlandu, zaobilazeći pritom službene kanale u Kopenhagenu. Ovaj je potez izazvao zabrinutost u danskom Ministarstvu obrane i vojnom vrhu, pokazuju dosad nepoznati dokumenti danske obrane. Sjedinjene Američke Države zatražile su informacije o "lukama" i "mjestima za iskrcavanje" na Grenlandu.
Prema dokumentima, američka je strana neformalno i bez uključivanja danskih vlasti pokušala od danskih kolega na Grenlandu dobiti informacije o infrastrukturi. Zbog obzira prema "strateškoj klimi" u odnosu na Grenland, o tome je odmah obaviješteno Ministarstvo obrane, kao i cjelokupno vodstvo danske obrane, uključujući načelnika.
Potez je u Danskoj izazvao zabrinutost jer bi se prikupljene informacije potencijalno mogle iskoristiti u planiranju američkog napada ili invazije na Grenland.
Danske obrambene snage uspostavile su u subotu u 16 sati privremeno vojno područje na periferiji Nuuka. Riječ je o području koje je na grenlandskom poznato kao Qinngorput, a na danskom kao Verdens Ende, odnosno "Kraj svijeta", izvijestila je grenlandska policija u priopćenju za javnost.
Obrambene snage koristit će ovo područje za skladištenje opreme. U priopćenju se dodaje kako se lokacija već otprije koristi za skladištenje.
Navedeno je kako će područje biti pod stalnim nadzorom. "U području će biti stalna sigurnost i neovlaštenim osobama neće biti dopušten pristup ograđenom području. Uzeti su u obzir sigurnost i lokalno područje, a postavljeni su relevantni znakovi i barijere za usmjeravanje sudionika u prometu i pješaka."
Boravak njemačkog vojnog osoblja na Grenlandu, prvotno planiran na samo tri dana, produljen je na neodređeno vrijeme. Tim od 15 članova nalazi se na otoku od petka, a još uvijek je neizvjesno kada će se moći vratiti, priopćila je njemačka vojska za BILD.
"Koliko će misija trajati, još uvijek je nejasno", izjavio je vođa ekspedicije Stefan Pauly.
Prema pisanju medija, nekoliko pokazatelja upućuje na to da bi vojna prisutnost mogla potrajati dulje od prvotno planiranog. U Nuuku se obnavlja dvorana, a za smještaj vojnika doprema se i brod-hotel.
Grenlandske vlasti također su odobrile uspostavu privremenog vojnog područja na periferiji naselja Qinngorput u Nuuku. Prema navodima policije, to će se područje koristiti za skladištenje vojne opreme.
Američki predsjednik Donald Trump koristi svoju prijetnju carinama protiv osam europskih saveznica NATO-a kako bi podijelio Europu, prema riječima više istraživačice Njemačkog instituta za međunarodne i sigurnosne poslove (SWP).
>> Opširnije
Gotovo godinu dana nakon što je 47. američki predsjednik Donald Trump održao svoj drugi inauguracijski govor, jedan dio tog govora danas se čini posebno relevantnim. U njemu je najavio ambicije za drugi mandat, spomenuvši i širenje teritorija.
>> Opširnije
Europski parlament neće ratificirati trgovinski sporazum sa SAD-om nakon što je Trump uveo nove carine zbog spora oko Grenlanda. EU prijeti protumjerama, uključujući i tzv. 'trgovinsku bazuku'.
>> Opširnije
Šefica vanjske politike Europske unije Kaja Kallas upozorila je da od prijetnji carinama Donalda Trumpa najviše profitiraju kineski predsjednik Xi Jinping i ruski predsjednik Vladimir Putin, što je navela u objavi na platformi X.
"Kina i Rusija sigurno uživaju u ovome. Oni su ti koji profitiraju od podjela među saveznicima", napisala je Kallas.
Prema njezinim riječima, pitanja sigurnosti Grenlanda trebala bi se rješavati unutar okvira NATO-a. Također je istaknula da će ostvarenje Trumpovih prijetnji carinama imati negativne gospodarske posljedice na obje strane Atlantika. Kallas je naglasila i da neslaganja oko Grenlanda ne smiju odvratiti pozornost od sveukupnog zadatka NATO-a, a to je doprinos okončanju rata u Ukrajini.
Osam zemalja suočava se s novim američkim carinama od 10 posto na izvoz, koje bi trebale stupiti na snagu 1. veljače, najavio je Donald Trump. Predviđeno je da će se carine u lipnju povećati na 25 posto, a u međuvremenu su pristigle reakcije svih osam pogođenih država.
- Danski ministar vanjskih poslova Lars Roekke Rasmussen izjavio je po povratku iz Washingtona da Trumpova najava "dolazi kao iznenađenje" nakon "konstruktivnog sastanka" s predsjednikovim timom.
- Premijer Ujedinjenog Kraljevstva Keir Starmer poručio je kako je nametanje carina saveznicima "potpuno pogrešno".
- Francuski predsjednik Emmanuel Macron naglasio je: "nas nikakvo zastrašivanje niti prijetnja neće utjecati", opisavši Trumpove prijetnje carinama kao "neprihvatljive".
- Njemačka je vlada priopćila kako će o svom odgovoru odlučiti u dogledno vrijeme.
- Švedski premijer Ulf Kristersson rekao je da on i njegovi europski partneri "neće dopustiti da budu ucijenjeni" te je Trumpovu prijetnju opisao kao "pitanje EU-a".
- Nizozemska je također "primila na znanje" nove carine i razmotrit će jedinstven odgovor, izjavio je njezin ministar vanjskih poslova.
- Finski predsjednik Alexander Stubb poručio je američkom kolegi: "Među saveznicima, pitanja se najbolje rješavaju razgovorom, a ne pritiskom".
- S time se složio i norveški premijer Jonas Gahr Støre, koji je naglasio: "Prijetnjama nema mjesta među saveznicima", te potvrdio da je Grenland "dio Kraljevine Danske".
Na svjetskim se burzama prošloga tjedna trgovalo oprezno zbog geopolitičkih napetosti oko Grenlanda, pa većina burzovnih indeksa nije zabilježila veće pomake. Na Wall Streetu je Dow Jones indeks prošloga tjedna oslabio 0,3 posto, na 49.358 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,4 posto, na 6.940 bodova, a Nasdaq indeks 0,7 posto, na 23.515 bodova.
Ulagači su oprezni jer predsjednik SAD-a Donald Trump i dalje inzistira na preuzimanju kontrole nad Grenlandom. Trump tvrdi da je Grenland ključan za sigurnost SAD-a zbog svog strateškog položaja i velikih zaliha minerala.
U petak je zaprijetio uvođenjem carina na uvoz iz onih zemalja koje će se protiviti njegovim planovima, a nije isključio ni upotrebu sile za zauzimanje Grenlanda. Europske su zemlje, pak, prošloga tjedna na zahtjev Danske poslale određen broj vojnog osoblja na otok.
Chuck Schumer, vođa demokrata u američkom Senatu, kazao je kasno jučer da će blokirati uvođenje carina kojima je predsjednik Donald Trump zaprijetio europskim saveznicima zbog spora o Grenlandu.
>> Opširnije
Predstavnici zemalja članica Europske unije sastat će se danas na posebnoj sjednici nakon što je američki predsjednik Donald Trump zaprijetio sankcijama zbog Grenlanda, javlja njemačka agencija dpa.
>> Opširnije
"Prijetnja je bez presedana, nerazumna i suprotna temeljnim američkim interesima", kaže bivši Trumpov savjetnik.
>> Opširnije
Sve događaje tijekom jučerašnjeg dana pratili smo uživo.
>> Opširnije
Facebook
Google
