PODZEMNE gljivične mreže ključne za život biljaka i regulaciju klime toliko su goleme da bi, kada bi se položile jedna za drugom, njihova ukupna duljina premašila 100 kvadrilijuna kilometara. To je otkriće prijelomnog istraživanja koje je izradilo prvu globalnu kartu ovih nevidljivih ekosustava, piše The Guardian.

Riječ je o arbuskularnim mikoriznim gljivama, mrežama cjevastih stanica zvanih hife, koje su ključne za život na Zemlji jer stvaraju partnerstva s više od 70 posto biljaka. Te mreže, koje se razvijaju već oko 475 milijuna godina, opskrbljuju biljke hranjivim tvarima i vodom u zamjenu za ugljik koji one proizvode. Usto pomažu u regulaciji klime povlačenjem ugljika u tlo.

Prva globalna karta podzemnih mreža

Unatoč njihovoj važnosti, dosad se vrlo malo znalo o njihovoj rasprostranjenosti i gustoći. Upravo je to bio jedan od razloga za osnivanje Društva za zaštitu podzemnih mreža (Spun) 2021. godine, koje okuplja globalnu mrežu znanstvenika i istraživača.

U novoj studiji objavljenoj u časopisu Science, tim iz Spuna koristio je modele strojnog učenja i podatke iz više od 16.000 uzoraka tla diljem svijeta kako bi izradio prvu globalnu kartu mreža arbuskularnih mikoriznih gljiva. Jedna od istraživačica opisala je studiju kao "jednu od najuzbudljivijih u njezinoj karijeri".

Znanstvenici su izračunali da bi ukupna duljina gljivičnih mreža, kada bi se rastegnule, dosegla 110 kvadrilijuna kilometara, što je gotovo 750 milijuna puta veća udaljenost od Zemlje do Sunca. "U samo jednoj žličici zemlje može se nalaziti i do 10 metara mikorizne mreže", izjavio je dr. Justin Stewart, glavni autor studije.

Poljoprivreda kao prijetnja

Studija također dokumentira i potencijalne prijetnje ovoj infrastrukturi ključnoj za život. Istraživači su otkrili da je gustoća mreža na obradivim površinama u prosjeku 47,3 posto niža nego u divljim ekosustavima.

"Mnoge poljoprivredne prakse velikih razmjera štete gljivičnim mrežama", rekao je Stewart. "Najočitiji primjer je oranje, kojim se doslovno razara tlo." Dodao je kako i gnojiva ili fungicidi također mogu "poremetiti simbiozu između biljaka i gljiva".

Znanstvenici upozoravaju da bi posljedice gubitka gljivičnih mreža mogle biti dalekosežne. Manja gustoća mreža smanjuje sposobnost tla da skladišti ugljik i distribuira hranjive tvari, a mreže također štite vodotoke od dušika, fosfora i drugih kemikalija.

Razvoj sustava

"Ako one nestanu, znatno više kemikalija dospjet će u vodotoke", rekla je dr. Toby Kiers, jedna od autorica studije. "Krajnji cilj istraživanja je pomoći znanstvenicima i donositeljima odluka da razumiju gdje gljivični sustavi napreduju, a gdje su ugroženi. Ove ćemo podatke predstaviti vladama na predstojećoj Konferenciji o dezertifikaciji u Mongoliji u kolovozu."

Mapiranjem je otkriveno da travnjaci sadrže najgušće sustave hifa. Područja poput Evergladesa na Floridi, poplavljenih travnjaka Sudd u Južnom Sudanu te ekosustava prerija i stepa diljem svijeta pokazala su "iznimno visoku" gustoću. Međutim, studija naglašava da su ta područja često slabo zaštićena i sve više degradirana.

Istraživači su pozvali na tješnju suradnju između poljoprivrednika i gljiva. Stewart je primijetio da se današnji prinosi usjeva umjetno povećavaju intenzivnom upotrebom gnojiva.

Poziv na suradnju

Ustvrdio je da bi, uz poticaje poljoprivrednicima da štite i podržavaju gljive u tlu, biljke mogle prirodno dobiti više hranjivih tvari, čime bi se smanjila potreba za gnojivima. Istovremeno bi gljive pomogle prenijeti više ugljika duboko u tlo, poboljšavajući njegovo skladištenje.

"Sada postoji snažan pokret ne samo za obnovu nadzemnih zajednica koje vidimo, poput biljaka i životinja, već i za obnovu podzemnih gljivičnih zajednica. A ovaj skup podataka omogućuje nam da postavimo mjerila o tome kako bi zdrava mikrobna zajednica mogla izgledati", izjavila je Kiers.

Biolog i koautor dr. Merlin Sheldrake zaključio je da je studija pomogla pronaći "načine na koje možemo bolje surađivati s gljivama kako bismo se uhvatili u koštac s brojnim izazovima našeg doba, od prehrambene sigurnosti do klimatskih promjena".