IRANSKI vrhovni vođa Ali Hamenei ubijen je u subotu ujutro u zračnom napadu na njegov kompleks u središtu Teherana. Njegov život visio je o koncu i prošle godine, tijekom Dvanaestodnevnog rata s Izraelom, kada su izraelski dužnosnici imali priliku za atentat, no tada ih je zaustavio američki predsjednik Donald Trump, prisilivši obje strane na neugodno primirje, piše The Telegraph.

>> Iz minute u minutu

Osam mjeseci kasnije, pregovori o iranskom nuklearnom i raketnom programu su zapeli, a američkom predsjedniku je ponestalo strpljenja. Iranski državni mediji potvrdili su da je Hamenei ubijen na sastanku s najmanje pet drugih visokih dužnosnika režima. Izraelske snage bacile su desetke bombi na njegov kompleks, a istovremeni udari izvedeni su na još najmanje dvije lokacije u gradu, u operaciji čiji je cilj bio obezglaviti iransko vodstvo.

Snimke čiju je autentičnost potvrdio The Telegraph prikazuju guste stupove dima kako se uzdižu iznad Teherana iz ruševina Hameneijevog ureda, zaklanjajući sunce. Satelitske snimke otkrivaju da je veći dio zgrade pretvoren u prah i pepeo. Iz ruševina je navodno izvučeno tijelo vrhovnog vođe, izrešetano gelerima, a fotografije leša navodno su pokazane i Trumpu i izraelskom premijeru Benjaminu Netanyahuu.

Hamenei se nakon lanjskog iskustva bliske smrti sve više povlačio u sebe, a čak su mu i objave na društvenim mrežama postale rijetke. Njegov bunker navodno se nalazi toliko duboko pod zemljom da dizalu treba više od pet minuta da se spusti do njega. Prilike za napad bile su rijetke, no njegovim neprijateljima trebala je samo jedna.

Napad usred dana, za vrijeme Šabata i Ramazana

Sada se čini naivnim što su se najviši dužnosnici režima okupljali na samo nekoliko lokacija, pogotovo u vrijeme dok je SAD gomilao najveću vojnu silu na Bliskom istoku još od rata u Iraku. Napad oko 8:10 sati po lokalnom vremenu ih je potpuno iznenadio. Jedan visoki obrambeni dužnosnik opisao ga je kao "masivan i iznimno odvažan dnevni napad" koji je "pogodio sam vrh vlasti na samom početku".

Režim je uhvaćen na spavanju "u subotu ujutro, za vrijeme Ramazana i na dan Šabata", rekao je isti dužnosnik za Fox News. Šabat je židovski dan odmora, što je izraelsku akciju činilo manje vjerojatnom, dok pobožni muslimani tijekom Ramazana poste od zore do sumraka. Zbog toga je, dodao je dužnosnik, donesena "namjerna odluka da se vremenski plan napada ubrza".

Pomoć Saudijaca

Izrael je, prema izvještajima, imao podršku i od neočekivanog partnera - Saudijske Arabije. The Washington Post piše da je saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman prošlog mjeseca više puta privatno telefonirao Trumpu, nagovarajući ga na američki napad. Iako je javno podržavao diplomatsko rješenje, prijestolonasljednik je u razgovorima s Amerikancima navodno tvrdio da će Iran postati samo jači i opasniji ako Washington ne napadne odmah. Takav stav podržao je i saudijski ministar obrane Khalid bin Salman, koji se sastao s američkim dužnosnicima i upozorio ih na rizike odgađanja napada na Iran.

Jedan visoki dužnosnik Trumpove administracije ustvrdio je da je predsjednik bio primoran djelovati jer je Iran pripremao preventivni udar, no tu je tvrdnju opovrgnuo najmanje jedan obavještajni izvor. U međuvremenu, CIA je mjesecima pratila ajatolaha, proučavajući njegovo kretanje i navike, rekli su izvori upoznati s operacijom za New York Times.

Američka agencija doznala je za subotnji sastanak i, što je bilo ključno, da će na njemu biti prisutan i sam Hamenei. Ta je informacija proslijeđena Izraelu, na temelju čega su SAD i Izrael prilagodili plan i napali u subotu usred dana.

Priznanje o smrti

Iransko vodstvo je isprva tvrdilo da je ajatolah na sigurnom, izvan Teherana. Ministar vanjskih poslova Abbas Araghchi izjavio je da je Hamenei još uvijek živ, "koliko on zna". No, sreća ga je napustila. Prošle godine spasila ga je Trumpova intervencija, a 1981. preživio je bombaški napad koji mu je paralizirao desnu ruku.

Iranski državni mediji na kraju su popustili i priznali smrt vrhovnog vođe u nedjelju u ranim jutarnjim satima. Ipak, i prije službene potvrde, dok su se još širile glasine, Trump je objavio da je Hamenei mrtav, nazvavši ga "jednim od najopakijih ljudi u povijesti".

"Ovo nije samo pravda za narod Irana, već i za sve velike Amerikance i ljude iz brojnih zemalja diljem svijeta koje su Hamenei i njegova banda krvožednih nasilnika ubili ili osakatili", napisao je na društvenim mrežama. "Nije mogao izbjeći naše obavještajne i visoko sofisticirane sustave za praćenje. Usko smo surađivali s Izraelom i nije bilo ničega što su on ili drugi vođe ubijeni s njim mogli učiniti".

Moguća izdaja iz najužeg kruga

Zasad nije jasno na koje je točno sustave praćenja Trump mislio. Nagađa se da je postojao špijun u ajatolahovom najužem krugu koji je dojavio ključne informacije. Ryan Brobst, zamjenik direktora u Zakladi za obranu demokracija, rekao je da SAD ima "širok spektar obavještajnih, nadzornih i izviđačkih sposobnosti koje su se mogle iskoristiti za praćenje Hameneija". "To uključuje nadzor iz zraka i svemira, signalno i elektroničko obavještajno djelovanje, presretanje komunikacija, kao i ljudske izvore na terenu", pojasnio je za The Telegraph.

Trumpova izjava sugerira da je SAD pratio ajatolaha, dok je Izrael povukao okidač. To se podudara s informacijama dužnosnika s obje strane, prema kojima se SAD u "Operaciji Epski Bijes" usredotočio na vojne ciljeve koristeći projektile Tomahawk, rakete HIMARS i dronove, dok je Izrael gađao skladišta projektila i visoke dužnosnike.

Usporedno s napadima, Izrael je izveo i niz kibernetičkih napada kako bi dodatno ponizio iranski režim. Hakirana je popularna muslimanska molitvena aplikacija BadeSaba Calendar kako bi pozivala vojnike na pridruživanje "oslobodilačkim snagama", a hakirana je i državna novinska agencija IRNA koja je objavila vijest o "razornom udarcu" zadanom vlastima.

Znakovito je da se na Hameneijevom profilu na društvenim mrežama, dok su dužnosnici još nijekali njegovu smrt, pojavila posljednja objava. Prikazivala je lik s mačem Zulfikarom, oružjem koje se povezuje s Alijom ibn Abi Talibom, rođakom proroka Muhameda, ubijenim 661. godine. "U ime Namija Haidera", pisalo je u opisu. "Mir neka je s njim".

Odmah nakon vijesti o atentatu, njegov glavni pomoćnik Ali Larijani zakleo se na osvetu. "Natjerat ćemo cionističke zločince i besramne Amerikance da požale zbog svojih djela. Hrabri vojnici i veliki iranski narod održat će nezaboravnu lekciju paklenim međunarodnim tlačiteljima", poručio je.