NEOBIČNO oštri krugovi radiovalova koji se pojavljuju u dubokom svemiru zbunjuju astronome još od njihova otkrića 2019. godine. Sada je znanstveni tim detaljno analizirao jedan od tih fenomena u nadi da će konačno otkriti njegove tajne, piše ScienceAlert.

Puštanje u pogon novih, naprednih opservatorija često donosi priliku za otkrivanje potpuno novih pojava u svemiru koje postojeća tehnologija dosad nije mogla zabilježiti. Upravo se to dogodilo 2019. godine, kada je pilot istraživanje radio teleskopa ASKAP u Australiji uočilo nekoliko neobičnih radio krugova. U klasičnom astronomskom stilu, nazvani su jednostavno - "neobični radio krugovi" ili ORC-ovi.

Ove goleme, kružne strukture jasno su vidljive na radio valnim duljinama, no potpuno su nevidljive u optičkom, infracrvenom ili rendgenskom spektru. Do danas je poznato tek desetak takvih objekata, a njihovo podrijetlo i dalje ostaje neobjašnjeno.

Detaljna analiza baca novo svjetlo

U novoj studiji, tim predvođen znanstvenicima sa Sveučilišta Ruhr u Bochumu u Njemačkoj detaljno je ispitao jedan takav krug, označen kao ORC J0356-4216. Koristeći radio teleskope ASKAP i MeerKAT, koji je izvorno i otkrio ovaj ORC u listopadu 2023., tim je proučavao valne duljine i polarizaciju njegovih radiovalova. Otkrili su da se ORC sastoji od dva simetrična prstena, čiji ukupni promjer iznosi nevjerojatnih 2,18 milijuna svjetlosnih godina. Također su utvrdili da magnetsko polje prati kružni oblik prstenova.

Poput mnogih drugih ORC-ova, i J0356-4216 u svom središtu ima galaksiju, što bi mogao biti ključ za razumijevanje njihova nastanka. Istraživači smatraju da je najvjerojatnije objašnjenje da se radi o udarnom valu koji je posljedica neke davne aktivnosti u središnjoj galaksiji. To bi moglo uključivati snažne izboje formiranja zvijezda, sudar dviju galaksija ili fazu u kojoj je središnja supermasivna crna rupa eruptirala s pojačanom aktivnošću, poznatom kao aktivna galaktička jezgra (AGN).

"U slučaju ORC J0356–4216, promatrana dvostruko-režnjevita morfologija i karakteristike polarizacije lakše se objašnjavaju reliktnom emisijom iz prethodne AGN aktivnosti ili izljevima pogonjenim mlazom," zaključuju istraživači u svom radu. Istraživanje još nije prošlo znanstvenu recenziju, ali je dostupno za uvid na repozitoriju arXiv.